Bjesnoća je bolest središnjeg živčanog sustava koju mogu dobiti sve toplokrvne životinje (uključujući tu i čovjeka). Uzročnik bolesti je virus. Bjesnoća se može javiti u nekoliko oblika. Tzv. urbanu bjesnoću prenose psi i mačke, a silvatičku (šumsku) bjesnoću divlje životinje, u nas najčešće lisice. Postoji i bjesnoća ptica, ali se još uvijek ne zna kako se ptice zaraze virusom bjesnoće.
Inkubacija bjesnoće u domaćih i divljih životinja traje od dva do osam tjedana. Duljina inkubacije ovisi od količine unešenog virusa, mjestu ulaska virusa i o imunosnom stanju jedinke koja je zaražena. Bolest traje od jedan do devet dana i uvijek završava smrću. Bolest se dijeli na tri stanja: prodromalni, ekscitacijski i paralitički. U prodromalnom stanju psi se nenormalno ponašaju. Često je to jedva primjetno, pa vlasnici to i ne zamijete. Postanu vrlo plašljivi, nemirni, neposlušni, sakrivaju se, grizu predmete oko sebe, često grizu na prazno. Već se tada opaža teško gutanje i obilno slinjenje po kojem je bjesnoća poznata. Takvo stanje traje od 12 sati do tri dana. Nakon toga bolest ulazi u ekscitacijsku fazu. Životinje lutaju okolo bez cilja, napadaju životinje i ljude, pa i one poznate. Slinjenje je obilno, a glas promukao. Taj stadij bolesti traje od dva do tri dana. Nakon toga, životinja se smiri, leži i nemože se kretati zbog paralize mišića (paralitički stadij). Smrt nastupa zbog oduzetosti mišića i iznemoglosti nakon tri do pet dana.
Postoji i tzv. tiha bjesnoća u koje nema prodromalnog i ekscitacijskog
dijela, nego sama paralitički. Neki put, javljaju se i slučajevi atipične
bjesnoće.
U mačaka je inkubacija od 14 30 dana. Mačke su u početku plašljive,
a kasnije napadaju ostale životinje, posebno pse.
Goveda postaju nemirna i uzbuđena, pokušavaju se otrgnuti sa veza,
a ponekad udaraju glavom o zid ili jasle. Slinjenje je obilno. Ugibaju
za tri do šest dana.
Bolesni konji jako reagiraju na podražaje, lupaju nogama i grizu jasle.
Ponekad se napadno agresivno ponašaju prema drugim konjima i čovjeku. Slinjenje
je pojačano. Ponekad su potpuno mirni i mnogo leže. Smrt nastupa za
četiri do pet dana.
Svinje pokazju pojačanu agresivnost, podmuklo rokću i bez cilja ruju
po tlu. Na vanjske podražaje jako se uzbude. Besciljno lutaju i obilno
sline. Ugibaju za dva do četiri dana.
Srne postanu jako agresivne i nasrću rogovima na ljude, te na drveće
i grmlje. Obilno sline i pokazuju znakove paralize čeljusti.
Bijesne lisice gube strah od čovjeka i ulaze u naseljena mjesta. Gube prirodne strah od pasa, napadaju ih i grizu. Zanimljivo je da bijesne lisice imaju jaku potrebu za ujedanjem. Bijesne su lisice jako mršave, a dlaka im je neuredna, kuštrava i bez sjaja. Najšešće u naselja ulaze lisice sa ekscitacijskom fazom bolesti i tada su vrlo opasne, jer grizu sve oko sebe.
U čovjeka se bjesnoća očituje temperaturom, nevoljkošću, mučninom, bolovima u grlu, razdražljivošću i nemirom. Prvi znak bjesnoće je bockanje oko rane kroz koju je vitus ušao u tijelo. Javlja je pojačan tonus mišića, proširenje zjenica i obilno slinjenje. Nemir i strah se pojhačavaju kako bolest napreduje. U pojedinim slučajevima, faze razdražljivosti smjenjuju se sa fazama letargije. Čovjek se trese pri gutanju i pri pogledu i pomisli na tekućinu (ili ako samo čuje šum tekućine). Zbog toga se ova bolest zove i hidrofobija. Ako preživi ekscitacijsku fazu, čovjek pada u paralitičku komu i umire.
Bjesnoći nema lijeka i kada se pojavi ishod je uvijek smrtonosan. Poznata su samo dva slučaja izlječenja u ljudi. Bolesne se životinje ubijaju i spaljuju ili duboko zakapaju.
Prema tome, čovjek se vrlo lako može zaraziti od ugriženog psa. U nas je obavezno cijepljenje pasa protiv bjesnoće, ali obaveza cijepljenja mačaka još nije uvedena. U nas je najčešća silvatička bjesnoća koju najčešće prenose lisice. Ljudi za koje se sumnja da su bili u doticaju sa zaraženom životinjom trebaju se što je prije javiti liječniku i cijepiti.
Doc. dr. Zoran Tadić
Zavod za animalnu fiziologiju PMF-a
Rooseveltov trg 6
10000 Zagreb
tel. (01) 4826 266
ztadic@public.srce.hr
E-školaŠ u suradnji
s om.
Održava Toni
Nikolić . Posljednje promjene 19. siječanj 1999.