Mini
- Projekti BIOLOGIJA
 |
UZGOJ BUKOVAČA (Pleurotus
sp.)
Učenici: Nikola Todorov (nikolanegotino@yahoo.com)
1 god.
SAŽETAK
Gljive
su cijenjenene zbog svoje hranjive vrijednosti. Proteini gljiva imaju sastav sličan
proteinima životinjskog porijekla i zato su biološki vredniji od biljnih
proteina. Gljive sadrže mali postotak masti zbog čega su cijenjene kao
dijetalna hrana. Osim toga, sadrže velike količine minerala i vitamina. Neke
se gljive uzgajaju i zbog ljekovitosti. Tako npr. shii-take i zimske panjevčice
imaju antikancerogena svojstva.
Gljive
se uzgajaju na sirovinama koje su slabo iskoristive u druge svrhe. Mogu se
proizvoditi tijekom cijele godine na relativno malom prostoru u kratkom ciklusu
proizvodnje. Za pripremanje uzgojne hranjive podloge najčešće se upotrebljava
slama žitarica, npr. pšenice i raži, koja bi se inače spalila ili zaorala.
Nakon uzgoja bukovače, prorašteni supstrat se u nekim zemljama koristi kao stočna
hrana. Osim slame žitarica za uzgoj gljiva može se koristiti i pljeva,
kukuruzovina, lišće, piljevina, stari papir i drveni otpaci. Ciklus
uzgoja bukovače je kraći od ciklusa uzgoja šampinjona. Do pojave prvih plodišta
ne prođe ni pun mjesec dana, a očekivani prinos iznosi otprilike 50% od težine
upotrijebljene suhe mase. U
prirodi bukovača (Pleurotus ostreatus) raste na panjevima, srušenim
stablima i komadima drva koji ostaju iza sječe. Prvi pokušaji uzgoja bili su
na drvu. Ova se metoda uzgoja i danas uspješno koristi. U posljednje vrijeme,
bukovača se uzgaja na poljoprivrednim nusproizvodima, npr. slami različitih žitarica
pomiješanoj s različitim omjerima kukuruzovine, sijena, pljeve, piljevine i
sl. Na takvim podlogama ciklus uzgoja traje dva do najviše tri mjeseca. Bukovača se može
uzgajati u zatvorenim, djelomično zatvorenim i otvorenim ali natkrivenim
prostorima. Mjesto uzgoja mora biti zaštićeno od kiše, jakog vjetra i
izravnih Sunčevih zraka. Mora biti osigurana stalna visoka vlažnost zraka,
dobro prozračivanje i 12-satno osvjetljavanje. Slama koja se koristi za
pripremu podloge mora biti zdrava, zlatno-žute boje i suhih vlati. Podlozi se
može dodati sijeno (10-30%), kukuruzni oklasci (25-75%), kukuruzovina (25-50%)
ili slama soje ili graška (10-30%). Dodatak sijena u hranjivu podlogu povećava
prinos za oko 20% i smanjuje napad zelenih plijesni na supstrat. Sve sirovine
koje se koriste kao hranjiva podloga moraju biti dobro usitnjene. CILJ
Uzgojem bukovača na slami dobit će se zdrava hrana i iskoristiti slama koja bi se inače spalila ili zaorala.
MATERIJAL I METODE
Micelij
bukovače nasađivat će se na usitnjenu slamu ječma ili pšenice. Prije nasađivanja
micelija supstrat će se sterilizirati vrenjem na temperaturi 100 st. C oko
pola sata kako bi se uništili mikroorganizmi i potom dobro ohladiti jer
temperatura od 33 st. C ubija micelij bukovača. Steriliziranom
supstratu (100 kg) se dodaje micelij (5 litara). u slojevima. Smjesa se
stavlja u plastične vreće veličine 45 x 90 cm i to tako da se slaže sloj
supstrata, sloj micelija i tako do vrha vreće. Na vrećama se radi prozračivanja
izbuše rupe promjera 15-20 mm na razmaku od dvadesetak centimetara. Vreće se
stavljaju u zamračenu prostoriju na temperaturu 22 st. C. Nakon otprilike tri
tjedna vreće su gotovo sasvim proraštene i premještaju se u prostoriju za
uzgoj. U tim prostorijama mora biti osigurano 12-satno osvjetljenje i vlažnost
90-95%. Prilikom
berbe stručak se reže blizu same površine na kojoj je izrastao. Nakon 10-15
dana pojavit će se nove bukovače. Moguće su tri berbe, a nakon toga je
supstrat iscrpljen. Ispitacemo
tri vrsta supstrata: Samo slama
od jačmena 80% slama i
20% sjeno 80% slama i
20% piljevina OČEKIVANI REZULTATI
Prva berba očekuje se nakon mjesec dana. Obzirom da su moguće tri berbe, u tri mjeseca se očekuje prinos koji će iznositi oko 20% težine supstrata.
LITERATURA
|
Povratak na početnu stranicu biologije
E-škola u suradnji
sa 
om
Održava Toni
Nikolić. Datum posljednje
promjene 3. svibanj 2002.
