Učenici: Mavro Lučić i Marko Lovrić (2. razred)

Mentor 1: Vlatka Kuhar, prof.,VII. gimnazija, Zagreb, Križanićeva 4 
Mentor 2: doc. dr. M. Pavlica, Zavod za molekularnu biologiju, PMF, zagreb

SAŽETAK 

Puževi su najbrojnija skupina mekušaca i jedina skupina mekušaca koja se prilagodila životu na kopnu. Vrstu Planorbarius corneus L. u Hrvatskoj nazivaju akvarijski puž, puž svitak, rožni ploštenjak, itd. Naseljava veliki dio Europe, izuzev planina, krajnjeg sjevera i najjužnijih dijelova. Pojavljuje se i u Maloj Aziji, podnožjima Kavkaza, dolini rijeke Lene i sličnim krajevima.

Ova vrsta ima veliku kućicu: visoku 10-14 mm i široku 25-30 mm. Osnovna njezina boja je crvenkastosmeđa prema zelenosmeđoj, gornja površina je često svijetloplava i zelenkastosiva, a donja bijela. Unutrašnja strana otvora je uz sami rub bijela, a dalje prema unutrašnjosti crvenkastosmeda.

Porodica Planorbidae je zastupljena po cijelom svijetu. Neke su njezine vrste otporne na staništa koja su povremeno suha jer su u mogućnosti zatvoriti svoj otvor bjelkastom epifragmom i tako preživjeti nekoliko tjedana.

Za razliku od drugih mekušaca, vrste porodice Planorbidae imaju crvenu krv što je povezano s prijenosom kisika.

Akvarijski puž (Planorbarius ceorneus L.) vrlo je pogodan biološki model za promatranje razvitka stoga što:

1. Puža (P. ceorneus L.) uzgajamo u školskom akvariju gdje služi kao čistač algi i viška hrane.

2. Razmnožava se tijekom cijele godine u kontinuiranim ciklusima.

3. Oplođeno jajašce zaštićeno je kokonom.

Prirodne populacije vrste P. corneus žive između 15 i 48 mjeseci. Istraživanja u Francuskoj prije desetak godina pokazala su da je prosječni maksimalni životni vijek promatrane vrste iznosio između 15 i 21 mjeseca. Drugi autori navode da ta vrsta može živjeti i do 4 godine. To je francuske istraživače navelo na zaključak da klimatski uvjeti uvelike utječu na razvojni ciklus jedinke te vrste. U Hrvatskoj trajanje razvojnog ciklusa puža svitka nije proučavano.

S obzirom na navedeno, proučavanje embrionalnog razvitka ovoga puža vrlo je zanimljivo, počevši od jedne oplođene stanice preko blastule i postanka gastrule. Nakon gastrulacije počinje organogeneza, tj. prva faza embrionalnog razvitka (to je prva od 12 faza prije nego što pužić izađe iz kokona).

CILJ 

Cilj projekta je odrediti vremensko trajanje embrionalnog razvitka puža svitka (od zigote do izlaska pužića iz kokona). Na embrionalni razvitak uvelike utječu klimatski uvjeti (temperatura). Stoga namjeravamo odrediti ekološki minimum, optimum i maksimum, s obzirom na temperaturu potrebnu za razvitak jedinke puža. Kada smo odredili ove vrijednosti, za svaku od njih odredit ćemo vremenski interval potreban za razvitak puža.

MATERIJAL I METODE 
 

Pokušat ćemo odrediti embrionalni razvitak puža pri

 

a) temperaturi određenoj kao ekološki minimum, oko 10° C

b) temperaturi određenoj kao ekološki optimum, između 20° i 28° C

c) temperaturi određenoj kao maksimum, od 30° do 34° C

 

Pri svakoj od tih temperatura pomoću mikroskopa proučavat ćemo razvoj ličinke tj. trochophore i ličinke veliger, formiranje očiju, stopala, kućice i drugih organa. Rezultate namjeravamo prikazati grafički, radi bolje preglednosti.

OČEKIVANI REZULTATI 
 

Planiramo odrediti vremensko trajanje embrionalnog razvitka puža svitka pri različitim temperaturama i na taj način definirati ekološki minimum, optimum i maksimum potreban za razvitak ovoga puža. Očekujemo da vrijednost temperature koja određuje ekološki optimum bude između 20-28 °C (ali ne ispod 18 i iznad 30 °C).

Povećanjem temperature iznad ekološkog optimuma trebala bi porasti aktivnost puževa. Metabolizam prati porast temperature, što ubrzava njihov životni ciklus. Dakle, izlazak puževa iz kokona pri ovim uvjetima trebao bi biti brži od izlaska puža čiji se razvoj odvijao rod uvjetima ekološkog optimuma. Također, očekujemo da snižavanje temperature može odgoditi diobu, a vremenski interval odgode ovisi je li kokon tek odložen ili je u nekim stanicama dioba već počela.

LITERATURA 

• Costil, K. Daguzan, J. 1995: Comparative life cycle and growth of two freshwater gastropod species, Planorbarius corneus (L.) and Planorbarius planorbis (L.). Malacologia 37(1): 53-68.

• Costil, K. Daguzan, J. 1995: Effects of temperature on reproduction in Planorbarius ceorneus (L.) and Planorbarius planorbis (L.) throughout the life span. Malacologia 36(1-2): 79-89.

• Costil, K. 1994: Influence of temperature on survival and growth of two freshwater planorbid species, Planorbarius corneus (L.) and Planorbarius planorbis (L.). I Moll. Sud. 60: 223-235.

• http://wwwdds.nl/usnc/taq.htm

• http://www.applesnai f.net/content/embriology.html 

• http://www.applesnail.net/content/embriology/pomacea.html