Kostur je mehanička osnova cijeloga tijela. Ima zadaću oslonca te daje čovjekovu tijelu stalan oblik i
držanje. Kosti oblikuju neke tjelesne šupljine u kojima se nalaze osjetljivi organi, a
same su međusobno povezane zglobovima te tako tvore pasivni dio sustava pokretačkih organa. Kosti su žućkasto-bijeli organi, u tijelu ih
ima više od 200. Prema izgledu ih dijelimo: Kostur čovjekova tijela se sastoji od nekoliko većih cjelina: Kostur glave dijelimo na dvije skupine kostiju: gornja i
stražnja skupina kostiju glave te prednja skupina kostiju glave. Gornja i stražnja skupina obuhvaća gornji i stražnji dio glave, u njoj su smješteni veliki
i mali mozak te mozgovno deblo. Mozgovni dio lubanje oblikuje 8 kostiju: Kostur lica – je
potpora mekanim dijelovima lica i tvori koštanu osnovu početnog dijela dišnog
sustava. Čine ju 3 neparne kosti: te 6 pari kostiju: Kostur trupa - straga je kralješnica, sprijeda u
gornjem dijelu prsni koš, a u donjem dijelu zdjelica. Kralješnica je šupalj, koštani sklop koji
tvori čvrstu ali gibljivu tjelesnu osovinu. Kroz njezin kanal prolazi kralješnična moždina. Oblikuju
ju 32 ili 33 kralješka, i to 7 vratnih, 12 prsnih, 5 slabinskih, 5 križnih i 3 ili 4 trtična. Kralješci
su ustrojeni poput kratkih kostiju, a svaki se sastoji od tijelana čijoj se stražnjoj strani nalazi luk
na kojemu su nastavci. Rebra su parne kosti kojih ima 12 sa svake strane
prsnoga koša. Gornjih sedam je povezano hrskavicama sa prsnom kosti.
Prsna kost je plosnata. Razlikujemo 3 dijela: držak,
koji se veže na ključnu kost, tijelo kosti na koje se vežu hrskavice rebara, te mačliki nastavak.
Kostur gornjih udova je ramenim obručem vezan na
kostur prsnoga koša.
Rameni obruč je sastavljen od ključne kosti i lopatice.
Ključna kost je postavljena sprijeda i ima oblik slova S. Lopatica je trokutasta, plosnata
kost vezana za stražnju stranu prsnoga koša i služi za vezanje ramenih mišića. Kostur ruke dijelimo na nadlakticu, podlakticu i šaku.
Nadlakticu čini ramena kost koja seže od ramena do lakta. Gornji joj je dio glava, središnji dio
tijelo a donji ima glavicu i valjak na koje se vežu kosti podlaktice. Kostur donjih udova
zapčinje zdjeličnim obručem koji povezuje kostur trupa sa kostima noge. Zdjelični obruč čine lijeva
i desna zdjelična kost vezane križnom kosti. Zdjelična kost se razvija iz triju dijelova koji
međusobno srastu; to su bočna kost koja čini najširi i najveći dio
zdjelične kosti, ona štiti i podupire trbušne organe; sjedna kost je sa
stražnje strane; te preponska kost koja je povezana s drugom preponskom kosti te
tako zatvara zdjelicu. Sjedna i preponska kost štite donji dio zdjeličnoga
sadržaja. Kostur noge dijelimo na bedro
(bedrena kost), potkoljenicu (goljenična i lisna kost) i stopalo (građeno od 26 kostiju).
Prednja skupina obuhvaća kosti lica i početne dijelove dišnoga sustava.
Podlakticu čine dvije kosti: palčana kost koja je smještena na strani palca i slična je žbici
kotača. Gornji kraj kosti je manji, a donji deblji i širi. Lakatna kost je na strani maloga prsta,
gornji joj je kraj debeo i kvrgast a donji manji.
Kostur šake tvori osam zapešćajnih i pet sredopešćajnih kostiju te članci prstiju. Zapešćajne kosti
su postavljene u dva reda, sredopešćajne daju osnovicu dlana, a članaka prstiju je po tri u
svakome prstu osim u palcu gdje su dva.
Sezamske kosti se nalaze u mišićnim tetivama. Iver je najveća sezamska kost koja je u tetivi
četveroglavog bedrenog mišića (quadriceps) i slična je klinu. Nalazi se s prednje strane koljena.
Dario Dragun
Student 4. godine, smjer: profesor biologije i kemije
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb