U papratnjače (Ptaeridophyta) ubrajamo :
Za papratnjače je karakteristična heteromorfna i heterofazna izmjena generacija. Gametofit je
haploidan, a zovemo ga protalij. Protalij živi samo nekoliko tjedana, a veličine je nekoliko centimetara.
Sastoji se od jednostavnog zelenog talusa koji je na donjoj strani pričvršćen
za tlo pomoću jednostaničnih cjevastih rizoida (korjenčića).
Na protaliju se razvija više anteridija i arhegonija. Oplodnja je moguća samo u vodi. Nakon oplodnje
razvija se od zigote diploidna, nespolna generacija.
Sporofit je mnogo razvijeniji i posve drukčije oblikovan. Protalij propada, a klica sporofita se
razvija u samostalnu, višegodišnju biljku s korjenjem, stablom i listovima. To je paprat.
U red Psilophytes, psilofiti (razred Psilophytatae) pripadaju najstarije kopnene biljke koje su
imale proizvodne snopiće i puči. Pojavile su se na prijelazu silura u devon (otprilike prije 400
milijuna god. a izumrle već početkom gornjeg devona.
Sve ostalo se opširno nalazi u ponuđenoj literaturi. Lijepe slike mogu se naći na ponuđenoj web stranici. LITERATURA
Magdefrau, Ehrendorfer: BOTANIKA LINKOVI
crvotočine (Lycopodiatae)
preslice (Equisetatae)
prave paprati (Filicatae)
Helena Habčić
Student 4. godine, smjer: profesor biologije i kemije
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb