Danas je opisano oko milijun i tristo tisuća životinjskih vrsta. S obzirom na građu i na međusobne odnose
u organizaciji njihova tijela, a u vezi s njihovom evolucijom i drugim čimbenicima, životinjko carstvo je
podijeljeno na više većih i manjih skupina.
Gujavica (Lumbricus terrestris), u narodu još poznata kao "kišna glista", spada u tip organizacije
mnogokolutićavaca (Polymeria), red maločetinaša (Oligocheta). Tijelo gujavice građeno
je od mnogo kolutića, koji su međusobno odijeljeni pregradama, te se u svakom od
njih nalazi paran organ za izlučivanje. Na svakom se kolutiću nalazi po četiri
para četina. Diše površinom tijela, a od isušenja je štiti vlažan sloj kutikule.
Pokreće se stezanjem i rastezanjem mišića. Ima zatvoreni krvotok koji izgrađuju
dvije glavne žile i mnoštvo žilica. Krvni pigment zaslužan za prijenos kisika je hemoglobin.
Živčani sustav ima ljestvičav oblik. Dovospolac je, a sam čin oplodnje je
unakrsan. Ima sposobnost regeneracije nekih dijelova tijela. Živi u zemlji, a
izlazi na površinu za vlažna vremena, pa od tuda i naziv "kišna glista". Hrani se biljnim
detritusom, ali guta i velike količine zemlje koju usitnjava. Probavilo je
prohodno. Zahvaljujući takvom načinu života, gujavica rahli tlo.
Gliste kao npr. dječja ili svinjska spadaju u tip organizacije nekolutićavaca
(Ameria). Poznati su nametnici, te nemaju nikakvu vezu s gujavicama. Jedino se može reći
da su neke od njih sličnog oblika kao i gujavica. Više o dječjoj glisti možeš
pronaći na ../odgovori111.htm.
Ako te zanimaju slike unutrašnje građe gujavice, možeš ih pogledati na
http://www.gymnasium-poseganum.hr/Prozor21/Bio/pokus_bio.htm.
LITERATURA
Lui: "Zoologija", udžbenik za 2. razred gimnazije, Šk.knjiga, Zagreb 1995.
Matoničkin, I. Habdija, B. Primc-Habdija: "Beskralježnjaci – biologija nižih i viših beskralježnjaka", Šk. knjiga, Zagreb 1999.
Aljoša Duplić
Student 4. godine, smjer: profesor biologije i kemije
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb