Kod kritosjemenjača (Angiospermae) su sjemeni zameci zatvoreni u plodnici, pa se stoga redovno stvara plod,
odnosno od sjemenih zametaka nakon oplodnje nastaju sjemenka, a od plodnice usplođe (vanjski dio
ploda). Oprašivači su najčešće kukci i vjetar. Cvijet ovih biljaka ima ocvjeće, a to je ovoj listova koji
štite prašnike i tučak te kod nekih služe za primamljivanje kukaca. Muške su spolne
stanice nepokretne.
S obzirom na broj supki dijelimo ih na
- dvosupnice (Magnoliatae ili Magnoliopsida), 165 000 vrsta
Karakteristike dvosupnica su da imaju dvije supke, karakterističan im je sekundarni rast u debljinu,
imaju glavni korijen, mrežastu nervaturu listova, list s peteljkom, cvijetovi su im tetramerni ili
pentamerni.
Kod jednosupnica postoji jedna supka, nema
sekundarnoga rasta u debljinu, imaju čupavo korijenje, paralelnu nervaturu
listova, list nema peteljke, cvijetovi su im trimerni.
U evoluciji se samo kod ovih organizama pojavio
sezonski gubitak listova, cvijet, plodnica, dvostruka oplodnja, plod, različiti
načini oprašivanja…
Cvijet, kratki dio izdanka ograničena rasta koji nosi
organe namijenjene spolnoj reprodukciji sastoji se od latica (petala) koje čine vjenčić (corola), lapova (sepala) koji
čine čašku (calix), prašnika (stamen), tučka (pistilum) i cvjetišta (receptaculum). Cvijet može biti dvospolni (npr. Prunus sp.) i jednospolni (npr. Salix sp.).
Plodnica može biti nadrasla, podrasla i obrasla s obzirom na cvjetnu stapku.
U dvosupnice ubrajamo porodice:
- žabnjaci a u jednosupnice
- ljiljani DODATNA LITERATURA
- jednosupnice (Liliatae ili Liliopsida), 65 000 vrsta
- ruže
- lepirnjače
- krstašice
- breze
- bukve
- usnače
- glavočike
- trave
Dario Dragun
Student 4. godine, smjer: profesor biologije i kemije
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb