Odjel obuhvaća oko 500 rodova s oko 8000 vrsta koje
većinom žive u slatkim vodama, ali su brojne i morske i terestričke vrste. Postoje brojne jednostanične
i kolonijalne planktonske alge, ali su brojne i jednostanične ili kolonijalne forme koje žive u bentosu, na
stijenama ili na drugim biljkama; neke su makroskopske. Uglavnom su to
autotrofni organizmi, ali postoje i neke vrste koje su sekundarno postale heterotrofne. Sve ove alge osim
klorofila (a i b) sadrže i dodatne pigmente: ksantofile, lutein, zeaksantin, violaksantin, anteraksantin i
neoksantin.
Od jednostaničnih vrsta najpoznatije su kišna alga i Chlamydomonas. Vrsta Chlamydomonas
nivalis specifična je po tome što živi na planinama prekrivenim trajnim
snijegom.
Višestanične odnosno kolonijalne (kolonije - zajednice mnogo jednostaničnih algi, do 2000
stanica mogu činiti jednu koloniju): najpoznatiji je rod Volvox - pripadnici ovog roda su prvi
organizmi kod kojih je došlo do podjele rada stanica tj. određene skupine stanica imaju različitu
funkciju.
Složene nitaste alge: spirogira, kladofora i morska salata (čije jedinke su razdvojenog spola).
Na stjenovitim obalama osobito su brojne alge iz rodova Ulva, Enteromorpha i Ulotrix.
Pjeskovito ili muljevito dno tropskih laguna naseljavaju vrste rodova Caulerpa,
Udotea, Penicillius i Halimeda.
Vrste rodova Trebouxia i Trentepohlia žive na deblima, zemljištu
i stijenama. Ove vrste često žive u simbiozi s gljivama tvoreći lišajeve.
U Japanu se vrste rodova Ulva i Enteromorpha uzgajaju u estuarijima za prehranu.
LITERATURA
LINKOVI
Emina Radončić
Student 4. godine, smjer: profesor biologije i kemije
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb