Porodica štitarki (por. Apiaceae, red Apiales) obuhvaća velik broj
autotrofnih, uglavnom zeljastih biljaka, polugrmova i grmova. Bogatstvo porodice
čini 420 rodova sa priblizno 2850 vrsta rasprostranjenih većim dijelom u
umjerenom klimatskom pojasu sjeverne zemljine polutke.Pojedine vrste bile su
izuzetno cijenjene jos kod starih Grka i Rimljana zbog specifičnog mirisa i
okusa koji potjece od uljaste tekućine smještene u uljnim kanalima
stabljika, listova i plodova. Iako najčešće predstavljana mrkvom (Daucus carota)
ova porodica obuhvaća brojne druge vrste koje dolaze u uzgoju kao ljekovite
biljke, češće začini npr. kim (Carum carvi), anis (Pimpinella anisum), korijandar
(Coriandrum sativum), kopar (Anethum graveolens), komorac (Foeniculum vulgare),
peršin (Petroselinum crispum) i dr..
Neke morfološke karakteristike porodice Apiaceae...
Desetak centimetara pa do nekoliko metara visoka šuplja stabljika
podjeljena čvorovima (nodiji) nosi višestruko razdijeljene listove bez palistića
ali s proširenim rukavcem. Na vrhu stabljike i njenih ogranaka nalaze se cvjetovi
skupljeni u naročiti tip cvata ŠTITAC (ime porodice!!!!). Takvi cvatovi često
tvore sastavljeni štitac. Cvjetovi su sitni, uglavnom višesimetrični
(aktinomorfni). Ocvjeće je pentamerno - postoji 5 lapova koji grade časku i 5
latica koje grade vjenčić. Unutar kruga ocvjeća nalazi se 5 prašnika i podrasla
plodnica od dva plodna lista. Cvjetovi su entomofilni što znači da u procesu
oprašivanja sudjeluju kukci - oni prenose polen s prašnika jedne jedinke na
njušku tučka druge jedinke. Cvjetovi su, dakle, dvospolni jer sadrže i prašnike i
plodne listove. Iz podrasle plodnice od 2 plodna lista razvija se suhi plod
kalavac sraštavanjem sjemene lupine s usplođem. Takav kalavac raspada se u dva
jednosjemena plodića - merikarpa koji neko vrijeme vise na dršku - karpoforu a
zatim otpadnu. Pojedinacni plodići često imaju izrasline u obliku kukica kojima
se prihvaćaju za životinje koje prolaze i na taj način se rasprostranjuju. Takav
način rasprostranjivanja naziva se epizoohorija. LITERATURA: LINKOVI:
Dubravka
Student 4. godine, smjer: profesor biologije
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb