Više od 3/4 životinjskog svijeta pripada člankonošcima s oko 930 000 vrsta. Arthropoda (člankonošci) pripadaju tipu organizacije Polymeria (mnogokolutićavci). Tri su glavne skupine: potkoljeno Trilobitomorpha (trorežnjaci, fosilna skupina), potkoljeno Chelicerata (klještari), i skupina Mandibulata (čeljusnici).
Tijelo člankonožaca je izgrađeno od niza kolutića, metamera. Na svakom je kolutiću par člankovitih privjesaka koji mogu biti sekundarno izmjenjeni i reducirani. Izvana je tijelo pokriveno hitinskom kutikulom te na njemu razlikujemo više dijelova: glava (caput), prsa (thorax) i zadak (abdomen) u kukaca te cephalon, pereion i pleon u rakova i prosoma i opisthosoma u paučnjaka.
Razredi Arachnida - paučnjaci, Crustacea - raci i Insecta - kukci čine najzanimljivije skupine člankonožaca koje svakodnevno susrećemo oko sebe. Izdvojiti tri - četiri vrste vrlo je nezahvalno, s obzirom da postoji niz vrsta koje se nečim ističu. No, za referat bi možda bilo najbolje opisati vrste koje su poznate većem broju ljudi pa su im time i zanimljivije.
Kliještari ispred usta imaju par kliještastih privjesaka (helicera), iza kojih je pet pari nogu. Prvi je par izmjenjen pa služi kao osjetilo i za pridržavanje plijena. Uglavnom žive na kopnu. Unutar potkoljena Chelicerata je razred Arachnida (paučnjaci). To su najstarije kopnene životinje koje dišu atmosferski zrak. U ovom razredu nalazimo red Scorpiones (štipavci) koji su najveći kopneni paučnjaci. Zanimljivi su po svojoj otrovnoj bodlji koja se nalazi na kraju tijela i služi za lov i obranu. U ovom području nalazimo vrste Euscorpius italicus i E. carpathicus čiji ubodi uzrokuju lakše natekline i crvenilo. No, u Makedoniji i Crnoj Gori žive opasnije vrste Buthus gibosus i B. europeus čiji svježi otrov može usmrtiti psa srednje veličine ili čak dijete predškolske dobi. Najveći je štipavac Pandinus imperator, crnoplave boje i duljine do 18 cm koji živi u tropskoj zapadnoj Africi.
U paučnjake također svrstavamo red Araneae (pauci). Pauci su posebni po tome što imaju predljive žlijezde iz kojih izlazi predivo za izgradnju mreža. No, postoji porodica Lycosidae - pauci vučjaci koji su skitnički pauci, ne predu mreže, a plijen love u brzom trku i zaskoče ga poput zvijeri. Većini su ljudi, naravno, najzanimljivije otrovne vrste kao Lactrodectus mactans (malminjat, poznatiji kao crna udovica) čije je tijelo crne boje s 0 - 17 žarkocrvenih pjega na opistosomi. Najviše laktrodektizma (otrovanje nazvano prema vrsti pauka) ima u Istri, Dalmaciji i Hrvatskom primorju. Pauci ubadaju kliještima koja su preobražena u bodlju. Valja još istaknuti i porodicu Aviculariidae - pauci ptičari. Veličine su 6 - 9 cm, vrlo su dlakavi te se hrane kukcima i pticama koje noću uhvate u njihovim gnijezdima. Mnogi od njih mogu proizvoditi glasove stridulacijskim organima. Žive u tropima, a poznatija je vrsta Avicularia avicularia, pauk ptičar koji živi na drveću gdje između lišća isprede kraće cijevi od paučine u kojima se skriva. Hrani se većim kukcima i manjim kralješnjacima.
Skupini Mandibulata (čeljusnici) pripada razred Crustacea (raci). Oni su jedini čeljusnici kojima je vodeni biotop primaran. Najveći dio živi u moru, ali ih ima u vodama na kopnu i kopnu. Obično imaju dva para ticala, na tijelu više pari nogu, među kojima se razlikuju pereiopodi i pleopodi. Kutikula je obično udvostručena u ljusku (karapaks). Dišu škrgama.
Razlikujemo niže rakove (Entomostraca) i više rakove (Malacostraca). Među nižim rakovima zanimljivi su vitičari (razred Cirripedia) koji su vrlo izmjenjeni te su u odraslom stanju sjedilački ili nametnički. To su morski raci koji su prirasli na različite predmete, stijene, ljušture mekušaca, oklope rakova i kornjača, kitove, stupove i lađe. Neki se mogu ubušiti u školjkaše i koralje. Kesičari su nametnici na deseteronožnim racima.
Kod viših rakova najpoznatiji je red Decapoda - deseteronošci gdje su jastozi, hlapovi, riječni raci. U sekciji Anomura (srednjorepci) su rakovi samci (Diogenidae) koji svoj mekani zadak uvlače u prazne kućice puževa te ih nose sa sobom, a mogu se u njih i uvući. U sekciju kratkorepaca (Brachyura) spadaju rakovice (porodica Maiidae). Naša najveća rakovica je Maia verrucosaa, babica, duga do 20 cm. Najveći živući rak je golema rakovica, Macrocheira kaempfferi, čiji je karapaks dužine 35 cm, širine 29 cm, a noge s kliještima su dulje od 1,5 m.
Razredu Insecta (kukci) pripada oko 70 % svih poznatih životinjskih vrsta. Opisano je više od 800 000 vrsta kukaca. Najveći red su kornjaši (Coleoptera) sa 300 000 vrsta. Kukci na glavi imaju par ticala, a na prsima tri para nogu i dva para krila. Žive u svim biotopima gdje je život moguć. Zbog velike brojnosti i svestrane rasprostranjenosti kukci pripadaju najznačajnijim članovima životnih zajednica. Krilima se razlikuju od svih drugih beskralješnjaka te su se pomoću njih razvili u prave životinje zraka koje se mogu u njemu kretati letenjem. Krila su oblikom i veličinom vrlo različita jer su prilagođena različitim životnim potrebama. Nekim su kukcima krila više ili manje smanjena zbog prilagodbe posebnom načinu života ili su im pak nestala, kao npr. nametnicima kakve su buhe, uši, tekuti, stjenice i dr. Krila su nestala i špiljskim kukcima, kukcima koji žive na visokim gorama i na vjetrovitim otocima. Od kukaca bi možda najzanimljivije bilo izdvojiti zadružne kukce, mrave i pčele. Mravi (porodica Formicidae) i pčele (potporodica Apinae) pripadaju redu Hymenoptera, opnokrilci.
Mravi žive u velikim organiziranim zajednicama. Postoje krilati mužjaci i ženke, ali u njihovim zajednicama ima mnogo više oblika koje su spolno zakržljale ženke. Po veličini glave i čeljusti te prema poslovima koje obavljaju, među njima se razlikuju "radnici" i "vojnici". Žive u trulim stablima, zemlji ili grade humke od nanesene tvari. U mravinjacima se održava najveći stupanj čistoće što je preduvjet za njihov zajednički život. U omiljenoj smo dječjoj priči, "Cvrčak i mrav", slušali kako mrav vrijedno sakuplja hranu preko ljeta kako bi lagodno preživio zimu. No, u prirodi, mravi ne spremaju hranu za zimu nego se zavuku u dublje dijelove gdje zajedno sa ženkama ukočeni prezime. Mnogi mravi, osobito pljačkaši (Ection), pljačkaju druge mravinjake. Neki se, npr. amazonci, upuštaju u velike borbe s drugim mravljim zajednicama, otimaju im ličinke i othrane ih u svojim mravinjacima za "robove". Mravi u borbe idu organizirani u "čete".
Prave pčele su najpotpunije razvijeni zadružni cvjetari. Kod nas živi vrsta Apis melifica, pčela medarica. Među pčelama razlikujemo maticu, trutove i radilice. U svakoj košnici je samo jedna matica koja u stanice saća nese jaja ( čak i do 3 000 dnevno ). Radilice obavljaju različite poslove: jedne donose med, druge spremaju vosak, treće hrane leglo, posebne pospremaju košnicu, itd. Radilice svojim radom održavaju zajednicu pčela. Prezimljuju zajedno s maticom. Hrane se spremljenom hranom i zajednički održavaju stalnu temperaturu. Trutovi se pojavljuju u manjem broju samo za vrijeme rojenja. Ovisno o potrebama košnice i vanjskim prilikama, pčele sakupljačice skupljaju nektar ili pelud koje nalaze pomoću osjetila mirisa te prepoznavanjem boja i oblika. Kada sakupljačica nađe hranu, vraća se u košnicu i posebnim pokretima, nazvanima ples, obavijesti o tome i druge pčele.
Ovo bi, dakle, bili neki od najzanimljivijih predstavnika člankonožaca. No, to ne znači da ne postoji još niz predstavnika ovih, ali i drugih skupina, o kojima bi se moglo pisati. S obzirom da je postavljeno pitanje bilo u vezi najzanimljivijih vrsta, ovdje nije obrađene građa i fiziologija člankonožaca. Informacije o tome mogu se također naći u literaturi čiji je naslov priložen ispod teksta.
LITERATURA
LINKOVI
Tamara Mezga
Student 4. godine, smjer: profesor biologije
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb