Literatura o organskim spojevima i postanku života na Zemlji :
Životopis Stanleya Millera i objašnjenje njegova pokusa :
Pobliže o Oparinovim radovima :
Alexander Oparin, ruski biokemičar, radio je na modelu koji bi objasnio prve oblike života na Zemlji. On je bio prvi znanstvenik koji je, 1924., pretpostavio da se problem početka života na Zemlji može sagledati iz druge perspektive, bez potrebe Boga ili svemirskih brodova.
U svojoj teoriji on koristi puno informacija iz drugih znanosti kao što su astronomija, biologija, geologija. Pretpostavio je da je život na Zemlji počeo u oceanima prije 3.5 do 3.9 milijuna godina.
Smatrao je da je početak života bio prirodan korak u konstantnoj transformaciji materije. Temelj njegove teorije je da su uvjeti na Zemlji na početku bili različiti od uvjeta kakvi su danas. Atmosfera na Zemlji u početku je bila reduktivna - bogata vodikom (H2) i vrlo siromašna kisikom (O2) odnosno, nije bilo ozonskog omotača. Zbog toga, postojalo je intenzivno ˝bombardiranje˝ UV zraka na površinu Zemlje. Većinu te primitivne atmosfere činili su vulkanski plinovi kao voda (H2O), metan (CH4), amonijak (NH3), ugljikov-dioksid (CO2) i dr.
Voda je omogućila razvoj oceana koje danas imamo ˝ispirući˝ tako opasan učinak ugljikova-dioksida koji bi uzrokovao efekt zagrijavanja sličan onome na Veneri. Ove molekule, sve zajedno u ˝primitivnoj juhi˝ oceana, i djelovanjem UV-zraka i radioaktivnosti Zemlje koja se hladila, formirale su prve organske molekule - temelj života. Molekule su oblikovale primitivnu stanicu, Oparin ju je nazvao koacervat, koja je mogla rasti i dijeliti se u vodenom mediju.
Ova Oparinova teorija testirana je u mnogim slavnim eksperimentima kao što je Millerov iz 1953. godine. Naravno, ova teorija nije potpuno prihvaćena, postoje neke primjedbe, ali čini se da je jedna od najboljih. Ne možemo znati zasigurno jer temelj Oparinove teorije ne može biti provjeren bez stroja za putovanje kroz vrijeme.
INTERNET
Ivan Šola
Student 4. godine, smjer: profesor biologije i kemije
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb