Odgovori na postavljena pitanja - Biologija
Klonovi su u prirodi poznati od samih početaka života. Klonovi bijaka i životinja rezultat su nespolnog razmnožavanja. Kod nespolnog razmnožavanja uključena je
samo mitotička dioba, pa nema redukcije broja kromosoma, a svi organizmi koji tako nastanu su genotipski jednaki. Nespolno se mogu razmnožavati
prokariotski i eukaroiotski organizmi, npr. nespolnim razmnožavanjem bakterija nastaju kolonije u kojima su stanice genetički identične s matičnom stanicom.
Nespolno razmnožavanje vrlo je rašireno i kod praživotinja, npr. binarna dioba papučice. Kod biljaka klonovi nastaju vegetativnim razmnožavanjem, npr. jagoda
pomoću vriježa i pelargonija pomoću reznica stabljike. (vidi odgovor na pitanje 119.)
John Gurdon 1970. godine klonirao je žabu. Uspješno je prenio jezgru iz jedne tjelesne stanice žabe (B) u neoplođenu jajnu stanicu žabe (A) u kojoj je prethodno
uništio jezgru UV zračenjem (slika 1). Iako se tako dobivena jajna stanica uspjela razviti samo do punoglavca, ova tehnika prijenosa jezgre pokazala je put za
nova uspješna kloniranja. Ovom tehnikom (slika 2) Ian Wilmut i kolege na Roslin institutu u Edinburghu, uspješno su klonirali prvog sisavca, ovcu Dolly (slika3).
Dolly je došla na svijet 5.7.1996. godine kao jedini preživjeli klon iz velikog eksperimenta koji je uključivao više stotina pokušaja kloniranja ovce iz stanice odrasle
jedinke. Klonirana je upotrebom DNA iz stanice mliječne žlijezde ovce stare 6 godina. Dolly je eutanizirana 14. 2. 2003. godine u 7 godini života zbog upale pluća.
Nakon Dolly uspješno su klonirani krava, miš, svinja, konj i dr.
Razlikujemo 3 tehnike kloniranja:
Više o tehnikama kloniranja i njihovoj upotrebi možeš naći na:
Odgovore na razna pitanja u vezi kloniranja možeš naći na:
Zasniva se na prijenosu dijela DNA koji nas interesira iz jednog organizma u samoreplicirajući genetički element , npr. bakterijski plazmid (replicira se neovisno
od bakterijskog kromosoma). Plazmid sa stranom DNA unosi se zatim u bakterijsku stanicu gdje se normalno dijeli, te dobivamo mnogo kopija unešenog
fragmenta DNA. Ova tehnika se upotrebljava od 1970.
Stvaranje jedne ili više genetski jednakih životinja, na način da se jezgra (sadrži DNA) iz stanice nekog organizma ubaci u jajnu stanicu iz koje je prethodno
odstranjena njena vlastita DNA. Jajna stanica s DNA "originala" se počinje dijeliti i ima potencijal stvaranja nove jedinke. Planetarno poznati rezultat primjene
ove tehnike je ovca Dolly.
Jednojajčani blizanci. Oni su genetski jednaki, a nastaju prirodno slučajnim cijepanjem embrija u fazi kad se sastoji od 2 stanice. Na isti način, ali u laboratoriju
i intervencijom znanstvenika, događa se tzv. embryo splitting. Pri tom postupku se embrio sastavljen od 4-8 stanica cijepa da bi se dobilo više
primjeraka (klonova) s željenom genetskom kompozicijom.
Slika 1
Slika 2
Slika 3
Dario Kadoić
Student 4. godine, smjer: profesor biologije
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb