Odgovori na postavljena pitanja - Biologija
Sisavci sa oko 4500 vrsta ne predstavljaju brojno veliku skupinu životinja ali su značajni po svojoj veličini jer su mnoge veće morske životinje kao i većina velikih
kopnenih životinja sisavci. Sisavci su toplokrvne (endotermne) životinje, amniota (tijekom zametnog razvoja imaju 3 zametne ovojnice), viviparne su životinje osim
tri roda koji legu jaja (Echidna, Zaglossus, Ornithorhynchus), koža ima brojne žlijezde (znojnice, lojnice, mirisne i mliječne žlijezde), četverodijelno srce, lijevi aortin
luk, razvijenu koru velikog mozga.
KRVOŽILNI SUSTAV
Čine ga srce, razgranat sustav vena i arterija te kapilare. Srce je smješteno u osrčju i potpuno pregrađeno na 4 dijela. Desnu pretklijetku od desne klijetke odvaja
trikuspidalni zalistak, a lijevu pretklijetku od lijeve klijetke bikuspidalni zalistak. U desnu pretklijetku ulaze gornja i donja šuplja vena donoseći krv bogatu sa
ugljikovim dioksidom. Iz desne klijetke venska krv odlazi plućnom arterijom u pluća gdje se oksigenira i takva kisikom bogata krv vraća se plućnim venama u
lijevu pretklijetku pa u klijetku srca odakle izlazi aorta. Aorta vodi oksigeniranu krv do svih organa i tkiva.
PROBAVNI SUSTAV
Započinje usnom šupljinom koju omeđuju mesnate usne u kojima su mišići pa su jako pokretne. Gornja usna može biti različito građena npr. Produljena zajedno
s njuškom u rilo kao kod slona i tapira. Zubalo sisavaca jako je morfološki diferencirano i potpuno prilagođeno prehrani jer sisavci zubima ne pridržavaju samo
hranu (kao ostali kralješnjaci) nego je grizu, žvaču i pripremaju za probavu. Neki oblici zubala su kukcojedno, svejedno, mesojedno, glodnjačko, biljojedno. Jezik
smješten na dnu usne šupljine dobro je pokretljiv, bogat žlijezdama i na površini prekriven mnogobrojnim bradavicama (osjetilne i rožnate). Na usnu šupljinu
nastavlja se ždrijelo, jednjak (iza grkljanskog poklopca), želudac (ulazni, fundusni i pilorički dio), tanko crijevo koje započinje duodenumom, debelo crijevo
(sa slijepim crijevom na prijelazu iz tankog crijeva) te ravno crijevo koje završava crijevnim otvorom.
SPOLNI SUSTAV
Sisavci su razdvojena spola i oplodnja je unutrašnja. Unutrašnja površina maternice spaja se sa zametnom ovojnicom chorion (alantoidna placenta). Embrio je
povezan sa placentom preko pupčane vrpce. Preko placente prenose se embriju nutrijenti a produkti metabolizma iz embrija. Embrio okružuje amnionska
šupljina sa amnionskom tekućinom i ovojnicom amnion. Trudnoća traje različito ovisno o vrsti. Sve ženke sisavaca uvijek imaju mliječne žlijezde. Sisavci imaju
manje mladih u odnosu na druge skupine životinja ali se u njih ulaže velika njega prije nego postaju samostalni.
ŽIVČANI SUSTAV
U mozgu sisavaca značajan je snažni razvitak prednjih polutki a površina polutaka postaje sve složenija zbog razvoja sustava brazda (gyri). S obzirom na
stupanj razvoja mirisnih izdanaka razlikuje se: makrosmatički mozak kakav imaju zvijeri, glodavci i kukcojedi gdje su mirisni izdanci veliki i dobro se vide;
mikrosmatički mozak npr. kod mnogih majmuna i perajara gdje su izdanci slabo razvijeni i anosmatički mozak kakvog imaju kitovi gdje je potpuno nestalo
mirisnih izdanaka. Na mozgu sisavaca još se razlikuje međumozak s epifizom i hipofizom, malen srednji mozak podjeljen brazdama na 4 kvržice (corpora
quadrigemina) i dobro razvijen mali mozak. Veličina mozga sisavaca je različita od 0.15g kod nekih netopira do 7kg kod kitova. Leđna moždina ne proteže se
cijelom dužinom kralješčane cijevi nego se prije kraja razilazi u snop živaca. Sisavci imaju dobro razvijen simpatički živčani sustav
Slika 1 Krvožilni sustav
Slika 2 Probavni sustav
Slika 3 Spolni sustav ženke
LITERATURA
Student 4. godine, smjer: profesor biologije
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb