Odgovori na postavljena pitanja - Biologija
Tresetište se još naziva i cret. Za nastanak cretova ili tresetišta zaslužne su mahovine roda Sphagnum. One žive na močvarnim mjestima gdje tvore velike
jastuke ili čak pokrivače. Rastu na površini iz godine u godinu, a dublji slojevi obamiru i konačno prelaze u treset.
Znači da je tresetište, cret ili čret vlažno stanište s obiljem mahovine i drugoga bilja koje se tu nakuplja, trune bez prisutnosti kisika i stvara treset bogat ugljikom.
Geološki, smatra se da ta staništa pripadaju ostacima iz ledenog doba jer na njima žive neke rijetke biljne vrste koje ne nalazimo na drugim tipovima staništa.
Pod tim rijetkim vrstama se misli na neke biljke mesožderke (karnivorne biljke), orhideje i slično. Glavni tvorac tresetišta, mahovina je iz roda Sphagnum ili
mah tresetar, ima kuglaste tobolce koji, kad sazriju, bučno pucaju poput otvaranja boce šampanjca i rasipaju svoje spore. Ta područja su vlažna i zbog toga što
mah tresetar ima sposobnost zadržavanja vlage. Naime, on u svojim listićima ima stanice za vodu.
2. veljače je proglašen Međunarodnim danom zaštite močvara jer je toga dana 1971. u iranskom gradu Ramsaru na Kaspijskom jezeru potpisana Konvencija o
močvarnim staništima (Ramsarska konvencija). Hrvatska je na tom svjetskom popisu s više od 900 zaštićenih lokaliteta kojima je priznata međunarodna važnost
zastupljena sa četiri lokaliteta. To su: Kopački rit, Lonjsko polje, ribnjaci Crna Mlaka i delta Neretve. No brojni drugi, manji cretovi odavno su isušeni, jer se
uvriježilo mišljenje da se iz njih šire "kužna" isparavanja koja uzrokuju malariju (mal aria=loš zrak).
Slika 1 Treset
Slika 2 Mahovina Sphagnum pod mikroskopom
Slika 3 Mahovina Sphagnum
LITERATURA
LINKOVI
Igor Stanković
Student 4. godine, smjer: profesor biologije
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb