Odgovori na postavljena pitanja - Biologija
Rasprostranjenost vrste Caulerpa taxifolia
Rod Caulerpa (red Caulerpales, odjeljak Chlorophyta) obuhvaća više od 100 vrsta zelenih algi u toplim, uglavnom tropskim morima.
Vrsta C. taxifolia (Vahl) C.Agardh široko je rasprostranjena alga tropskih mora.
Dvije vrste roda Caulerpa autohtone su u Sredozemnom moru: C. prolifera (Forssk.) Lam. i C. olivieri Dostal.. Tri vrste tog roda, C.
scalpelliformis (Brawn ex Turn.) C. Ahardh, C. mexicana Sonder ex Kutzing i C. racemosa (Forssk.) J. Agardh, koje žive u Sredozemnom moru
su tzv. lesepske vrste odnosno vrste Crvenog mora koje su naselile Sredozemlje nakon prokopa Sueskog kanala.
Naseljavanje Sredozemnog mora
Alga C. taxifolia nije vrsta Sredozemnog mora. Do 1984. godine u Sredozemlju nije bila primjećena. Na atlantskoj strani Gibraltara C. taxifolia nije
utvrđena tako da se smatra da tim putem nije mogla dospjeti u Sredozemno more. Malo je vjerojatno također da je C. taxifolia lesepska vrsta, tj. da je u
Sredozemlje unešena iz Crvenog mora kroz Sueski kanal.
Naime, do sada, više od stoljeća nakon što je kanal otvoren, nijedna lesepska alga nije pronađena zapadno od Sicilije. Put kojim su se lesepske alge širile
Sredozemnim morem moguće je rekonstruirati na osnovi niza intermedijalnih lokaliteta na kojima su pronađene. To međutim, nije slučaj i s vrstom C.
taxifolia. Osim toga, karakteristike vrste C. taxifolia, koja nastanjuje Azurnu obalu, sličnije su onima iz tropskih dijelova američke obale Atlantskog
oceana nego iz područja indijskog i tihog oceana.
U Sredozemnom je moru vrsta C. taxifolia prvi put primjećena u Monacu 1984. godine. Vjeruje se da je slučajno ispuštena u more iz tropskog akvarija
Oceanografskog muzeja ispred kojeg je, prihvaćena za kamenito dno, i prvi put zabilježena.
Od osamdesetih godina ova se alga koristi za ukrašavanje morskih tropskih akvarija te se za ljubitelje akvaristike prodavala u zoo-hobijima. Moguće je također
prema tome da je vrsta C. taxifolia koja se naglo širi u Sredozemlju ispuštena iz nekog privatnog akvarija.
Najnovija i najneprihvatljivija teorija navodi kako je vrsta C. taxifolia zapravo C. mexicana, koja je u Sredozemlje dospjela kao lesepska vrsta iz
Crvenog mora , a prvi puta je zabilježena u istočnom Sredozemlju 1939. godine. Pretpostavlja se da se C. mexicana zbog temperaturnog stresa u
sjeverozapadnom dijelu Sredozemlja razvila u morfološki oblik nalik vrsti C. taxifolia.
Širenje u Sredozemnom moru
Od 1984. god. kad je vrsta C. taxifolia u Sredozemnom moru prvi put primjećena pa do 1990. godine, proširila se 3 km istočno i 150 km zapadno od
Monaca (Toulon). Između 1990. i 1991. godine, u području od 5 do 350 km zapadno od Monaca poznat je niz manjih lokaliteta: Agay, Antheor, Le Lavandou,
Saint-Cyr, Saint-Cyprien. Površine koje je alga prekrivala na tim lokalitetima bile su 3-5 m2 (S. Cyprien) do 50 m2 (Toulon). Godine 1992.
nova točka kolonizacije je Livorno u Italiji, 240 km istočno od Monaca. Najzapadnija točka zabilježena je u rujnu 1992. godine na Balearskom otočju, 600 km od
Monaca.
Na Siciliji (Mesina), pored otoka Elbe te u nizu luka (San Remo, Bordighera, Diana Marina, San Bartolomeo) pronađena je 1993. godine. Tijekom 1994. godine
njena naselja zabilježena su u Cannesu i Hyeresu.
Na području Jadrana C. taxifolia je prvi put primjećena u ljeto 1994. god. u Starigradskom zaljevu na otoku Hvaru. Drugi nalaz ove alge u Jadranu zabilježen
je u ožujku 1995. god. u luci Malinska na otoku Krku. Treći i do sada posljednji potvrđeni lokalitet u Jadranu zabilježen je u listopadu 1995. god. na sjevernoj strani
otoka Dolin, nasuprot otoka Raba (Barbatski kanal).
Pretpostavlja se da je ova vrsta 1984. godine u Sredozemlju prekrivala površinu 1m2. Od 1990. do 1991. godine površina na kojoj se C.
taxifolia rasprostranila povećala se od tri do pet (10) puta, te je u 1991. godini prekrivala 30 ha morskog dna najvećim dijelom između Nice i Mentona. U 1992.
god. površina obrasla ovom algom bila je 470 ha, a 1993. god. procjenjena je na 1300 ha, a do kraja 1994. godine oko 1500 ha.
Površina morskog dna prekrivena algom C. taxifolia od 1984. do 1994. god. povećavala se godišnje prosječno šest puta. Smanjena vrijednost prirasta
između 1993. (1300 ha) i 1994. godine (1500 ha) nije posljedica smanjenja brzine njenog širenja nego je alga na mnogim lokalitetima dosegla maksimum svoga
širenja.
Dinamika širenja
Razmnožavanje vrste C. taxifolia u Mediteranu odvija se isključivo vegetativno, fragmentacijom talusa. Spolni način razmnožavanja do sada sa sigurnošću
nije zabilježen. Nova naselja alge C. taxifolia uvijek se pronalaze na dubini između 1 i 14 metara. Rasprostranjenje na manje udaljenosti odvija se
hidrodinamičkim prenosom otkinutih dijelova talusa te njihovim zakorjenjivanjem.
Meinesz (1993) opisuje pet stadija širenja alge na zahvaćenom području. Širenje naselja odvija se rastom biljke i vegetativnim razmnožavanjem i to
fragmentacijom.
Prvi stadij javlja se tijekom prve, za rast povoljne sezone, nakon što alga C. taxifolia dospije na novo područje. Alga može prekriti površinu promjera do
3 metra. Osim tog središnjeg naselja moguća je i pojava inicijalnih stadija u promjeru 10 metara oko glavnog naselja. Veličina glavnog naselja te broj inicijalnih
stadija na kraju sezone ovisit će o vremenu zakorjenjivanja alge. Drugi stadij javlja se tijekom druge sezone. Promjer glavnog naselja ne prelazi 5 metara.
Najznačajniji aspekt je pojava, fragmentacijom nastalih, inicjalnih stadija. Oni se krajem srpnja javljaju oko glavnog naselja. Ovisno o vremenu naseljavanja oni
mogu doseći do kraja druge sezone promjer od 1 do 3 metra. Treći stadij javlja se tijekom treće sezone rasta. Središnje polje je promjera većeg od 10 metara i
povezano je s nizom manjih naselja promjera 1 do 5 metara. U promjeru od 100 metara mnoštvo je zakorjenjenih fragmenata alge. Četvrti stadij razvija se tijekom
četvrte sezone rasta. Alga prekriva neprekinuti pojas širine od 4 do 10 metara i dužine, uz obalu, veći od 100 m. Raštrkane kolonije pronalaze se na većim
dubinama i uz obalu, 200 metara s obiju strana kontinuirano prekrivenog područja. Peti stadij javlja se tijekom pete sezone rasta. Središnje područje prekriveno
algom može biti veće od 10 ha. Neprekinuta naselja vrste C. taxifolia pružaju se do dubine od 20 (30) metara, dok se u većim dubinama javljaju manja
krpasta naselja. Pojava alge C. taxifolia u brojnim lukama i marinama rezultat je čovjekovog djelovanja, prijenosom alge sidrenim lancima i ribarskom
mrežama. Istraživanja su pokazala da vrsta C. taxifolia pri određenim uvjetima može preživjeti duže razdoblje izvan mora. U tami, pri temperaturi zraka
18 °C i vlažnosti 85 do 95 % preživljava 10 dana. Takvi uvjeti vladaju u spremištima sidrenih lanaca ili u ribarskim mrežama. Time se objašnjava kako se
alga mogla proširiti na velike udaljenosti npr. Balearsko otočje, otok Elba, Sicilija te do Hrvatske.
LITERATURA
LINKOVI
Mr. Sc. Petar Kružić dipl. inž. biologije
Zoologijski zavod, Biološki odsjek
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb