Odgovori na postavljena pitanja - Biologija
Kod jednostavnih kralješnjaka prvobitna djelatnost jednostavno izgrađenih zubi je pridržavanje uhvaćenog plijena. Sa sve složenijom građom zubi
postaje i njihova djelatnost potpunija pa se koriste za žvakanje i mrvljenje hrane.
Razvoj zubi započinje s pojavom tzv. zubne pruge, ektodermalnog zadebljanja koji je u sloju vezivnog tkiva usne šupljine. U osnovnom dijelu zubne pruge izgradi
se začetak pojedinih zubi. U određene dijelove ektodermalnog zadebljanja ulaze s donje strane skupine mezenhimskih stanica koje proizvedu zubne klice.
Svaka zubna klica s gornje strane presvučena je sa slojem ektodermalnog epitela zubne pruge, kapicom. Unutrašnji sloj kapice sastavljen je od sloja valjkastih
stanica, koje na svojoj unutrašnjoj površini izlučuju sloj ostaklice. Stanice vanjskog sloja mezenhimske klice naslažu se u pravilnim redovima te izlučuju na svojoj
vanjskoj strani zubninu. Zbog snažnog djelovanja mezenhimskih stanica klice, tzv. odontoblasta, nastaje u zubu što raste sve veći sloj zubnine, pa kad zub dobije
konačni oblik, probije epitel i izađe van.
Na potpuno izgrađenom zubu razlikujemo ostaklicu bogatu vapnencem, sloj zubnine. Donji je kraj zuba obavijen koštanim tkivom, cementom, a unutrašnja
šupljina sastoji se od pulpe sa krvnim žilicama i živcima. Kod nekih kralješnjaka su zubi u obje čeljusti istovrsni i jednostavno nanizani te imaju oblik tankih oštrih
čunjeva, kojima su vršci često svinuti prema natrag. Takve istovrsne (homodontne) zube imaju npr. mnoge ribe, većina gmazova te neki sisavci (npr. pasanci ili
pliskavice). Kod sisavaca su zubi visoko diferencirani, smješteni su u zubnim jamicama (alveolama). Kod nekih kralješnjaka su potpuno i nestali npr. kod
kornjača, ptica, nekih krezubica. Zube, koji su nestali, zamijene katkada u djelatnosti oštri rubovi rožnate prevlake kljuna ili posebni rožnati zubi kao kod npr.
kljunaša. Kod sisavaca i nekih gmazova (krokodili) postoje tekodontni zubi; usađeni su u posebne zubne jamice. Postoje još i pleurodontni
zubi (kod sisavaca); prirasli sa strana na unutrašnju površine čeljusnih kostiju.
LITERATURA
Sanja Tomljanović
Student 4. godine, smjer: profesor biologije
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb