Odgovori na postavljena pitanja - Biologija
Živčana vlakna sastoje se od aksona obavijenih posebnim ovojnicama. Većina aksona živčanog sustava odrasle osobe obavijena je jednostrukim ili
višestrukim naborima stanice koja tvori ovojnicu. Stanice prisutne u živčanom sustavu koje su pridružene neuronima i stvaraju ovojnice nazivaju se neuroglija
stanice, osim toga imaju i hranidbenu i fagocitnu ulogu.
U perifernom živčanom sustavu Schwannova stanica (jedan oblik neuroglija stanica) stvara mijelinsku ovojnicu oko živčanog vlakna. Što su aksoni deblji,
omotani su sve većim brojem koncentričnih nabora Schwannovih stanica. Vlakna obavijena mijelinskom ovojnicom zovemo mijeliniziranim živčanim vlaknima.
Mijelin se sastoji od mnogo slojeva staničnih membrana u kojima je odio lipida veći nego u drugim membranama u stanici. Mijelin središnjeg živčanog sustava
sadržava dvije glavne bjelančevine: mijelinski bazični protein i proteolipidni protein. U svježem stanju mijelinizirana vlakna izgledaju kao bijele sjajne niti.
Mijelinska ovojnica sprečava preskakanje živčanog impulsa s jednog živčanog vlakna na drugo živčano vlakno u perifernom živcu (periferne živce sačinjavaju
snopovi mijeliniziranih živčanih vlakana). Stoga, mijelinska ovojnica ima ulogu svojevrsnog izolatora koji usmjerava i ubrzava provođenje živčanog
impulsa (slično plastici kojom je izolirana žica za provođenje električnih impulsa). Provođenje živčanog impulsa brže je u aksonima koji su deblji i imaju deblju
mijelinsku ovojnicu.
Schwannova stanica počinje stvaranje mijelinske ovojnice tijekom embrionalnog razdoblja. Prvi korak je ulaganje aksona u žlijeb na površini Schwannove
stanice (slika 1). Rubovi žlijeba se približe, njihove membrane se spoje pa nastaje mezakson. Zatim se na još nedovoljno istražen način mezakson nekoliko puta omota
oko aksona. O broju navoja ovisi debljina mijelinskog sloja, ali je on uvijek podjednak cijelom duljinom aksona. Nakon što obavijanje aksona završi, razlikujemo
unutrašnji i vanjski mezakson.
Svaki je akson okružen mijelinom koji proizvodi niz Schwannovih stanica poredanih duž aksona. Mijelinska je ovojnica duž svojeg toka isprekidana na mjestima
koja se nazivaju Ranvierovi čvorovi (slika 2). To su prostori između susjednih Schwannovih stanica, koje ih djelomično prekrivaju svojim nastavcima tako da međusobno
interdigitiraju.
U središnjem živčanom sustavu nema Schwannovih stanica i tamo mijelinsku ovojnicu stvaraju izdanci oligodendrocita (neuroglija stanice). Za razliku od
Schwannovih stanica različiti ogranci jednog te istog oligodendrocita mogu obavijati odsječke nekoliko aksona.
LITERATURA
Mr. sc. Andreja Lucić dipl. inž. biologije
Asistent na Zoologijskom zavodu
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb