Odgovori na postavljena pitanja - Biologija
Tekuti i buhe su maleni kukci, sekundarno beskrilni i žive kao vanjski nametnici na koži toplokrvnih životinja. Oni pripadaju različitim redovima unutar razreda
kukaca.
Tekuti pripadaju redu Phthiraptera - životinjske uši, a buhe tvore zaseban red Siphonaptera.
Red: Phthiraptera - životinjske uši
Nijhovi usni organi su vrlo specijalizirani ovisno o načinu ishrane. Prema tome ih dijelimo u dva podreda: Mallophaga - tekuti i Anoplura - uši.
Kod tekuta su usni organi prilagođeni za grizenje rožnatih tvari, a uši imaju usne organe za bodenje i sisanje.
Tekuti žive kao vanjski nametnici na koži ptica i sisavaca. Tijelo im je spljošteno dorzoventralno i veličinom variraju od 0,5 do 10 mm. Na glavi se nalazi par
reduciranih sastavljenih očiju. Nemaju ocele. Ticala su kratka, glavičasta, sastavljena od pet članaka, a kod mužjaka su često izmijenjena u organe za
prihvaćanje. Na prsima se nalaze tri para kratkih nogu posebno prilagođenih za prihvačanje na domadara. U stopalu imaju 1-2 članka s 1-2 panđice
(Slika 1). Usni organi za grizenje prilagođeni su za hranjenje perjem i dlakom, a rijetko krvlju domaćina (kao Menocanthus sp).
Tekuti nastanjuju uglavnom točno ođređeno područje tijela svog domadara. Tako naprimjer tekuti goluba vrste Colombicola colombae dolaze uglavnom
na krilima goluba, dok je vrsta Goniocoles bidentatus prisutna na perju u području vrata.
Ženka polaže stotinjak jaja koja lijepi u redovima na perje i dlaku (Slika 1). Čitav razvoj traje 4-5 tjedana. Iz jaja se kroz 3-4 dana izvale nimfe koje u
slijedećih dvadesetak dana prođu tri međuličinačka stadija do potpune zrelosti.
Predstavnici porodice Philopteroidae većinom su nametnici na pticama: kokoškama, golubovima, lastavicama, a Trichodectoidae na sisavcima.
Njima pripadaju pasja (Trichodectes canis) i mačja tekut (Trichodectes subrostratus).
Za razliku od tekuta, uši su vanjski nametnici na koži sisavaca kojima sišu krv. Oni su također beskrilni, a njihovi usni organi preobraženi su za bodenje i sisanje.
Predstavnici porodice ušiju Pediculidae vezani su za život čovjeka i majmuna. Vrsta Pediculus humanus živi na čovječjoj glavi gdje polaže svoja
jaja poznata pod nazivom gnjide. Razvoj traje oko 25 dana. Uši i njihove ličinke su trajni nametnici i hrane se krvlju u svim razvojnim stadijima. Nametnici se
prenose dodirom. Uši su prenosioci različitih bolesti pjegavca, rovovske groznice i dr. Čovjekov nametnik je i vrsta Phthirus pubis ili stidna uš koja se
najčešće prenosi spolnim dodirom.
Red Siphonaptera - buhe
Red Siphonaptera - buhe (grčki siphon - cijev, apteros - beskrilni) su nametnički kukci, sekundarno beskrilni u svim razvojnim stadijima. Tijelo im je bočno
spljošteno. Koža je jako hitinizirana s mnogo četina (ctenidae) koje su češljasto nazubljene i upravljene prema natrag (Slika 2).
Na glavi se nalaze kratka ticala od dva članka. Usni organi su prilagođeni za bodenje i sisanje. Odrasle jedinke se hrane sisanjem krvi sisavaca, a samo
mali broj živi na pticama (manje od 10 %). Stražnje noge su prilagođene za skakanje (Slika 3). Neke buhe mogu skočiti i preko sto puta dužine svog
tijela.
Za razliku od tekuta, buhe mogu duže živjeti izvan domadara bez krvnog obroka. Ličinke buha su beznožne i imaju usne organe za grizenje. Žive u gnijezdima
domaćina gdje se hrane truležom. Buhe imaju potpunu preobrazbu. Nakon dva presvlačenja ličinka se zakukulji i u povoljnim uvjetima čitav razvojni proces se
završi za manje od mjesec dana (Slika 4).
U svijetu je poznato preko 2000 vrsta buha, rasprostranjenih širom svijeta, gdje god ima sisavaca. Najveća raznolikost vrstama prisutna je u području
umjerenog pojasa.
Porodica Pulicidae ima više vrsta među kojima su Pulex irritansi, obična buha, koja dolazi na čovjeka, mačja buha (Ctenocephalides felis),
pasja buha (Ctenoceophalides canis) koja je nešto veća, Xsenopsylla cheopis, štakorova ili kugina buha koja je opasna za čovjeka jer prenosi
kugu. Buhe nisu isključivo vezane za domadara tako da se na čovjeku mogu naći različite vrste.
Buhe su prenosnici različitih patogena kao što je bakterija Yersinia (Pasturella) pestis koja uzrokuje kugu i rikecija koja uzrokuje endemski pjegavac, te
su prijelazni domadari za pasju trakavicu Dipylidium canicum, koja inficira pse, mačke i ljude.
LITERATURA
LINKOVI
Lucija Jelaska, prof. biologije i kemije
Zoologijski zavod
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb