bio-logo.gif - 18,90 K Odgovori na postavljena pitanja - Biologija

 

275. Kako i čime se hrani puž?

 

Razred puževa (Gastropoda) prema sistematici pripada koljenu mekušaca (Mollusca). Do danas je opisano oko 105 000 vrsta koje su podijeljene u 3 podrazreda. To su prednjoškržnjaci (Prosobranchiata), stražnjoškržnjaci (Opistobranchiata) i plućnjaci (Pulmonata).

S obzirom na vrstu hrane koju uzimaju, puževi mogu biti mesojedi (karnivora) ili biljojedi (herbivora). U ždrijelu puževa se nalazi poseban organ za sitnjenje hrane koji se zove trenica ili radula. To je zapravo tanka hitinozna membrana na kojoj je veći ili manji broj hitinskih zubića zavinutih unatrag. Kod puževa plućnjaka zubići se gotovo ne razlikuju jedan od drugog, dok kod prednjoškržnjaka i stražnjoškržnjaka postoje razlike. Kod sva tri podrazreda puževa različit je i broj poprečnih nizova zubića, te broj zubića u svakom nizu, npr. puž veliki vinogradnjak (Helix pomatia) ima 170 nizova sa 140-150 zubića u svakom redu. U svakom poprečnom nizu prednjoškržnjaka i stražnjoškržnjaka mogu se razlikovati središnji ili rahidijalni zubić, bočni ili lateralni zubići i rubni ili marginalni zubići. S obzirom na broj i raspored zubića razlikuju se ripidoglosna, dokoglosna, tenioglosna, rahiglosna i ptenoglosna radula.

Prednjoškržnjaci su najvećim dijelom morske životinje dok ih u vodama na kopnu ima manje, a kopnene vrste ne postoje. Hrane se algama, morskim travama, vodenim biljem ili obraštajem, no većina su mesojedi kojima hranu čine puževi, školjkaši, mnogočetinaši, ribe, ježinci, trpovi, zvjezdače i druge sitnije životinje. Neki od njih hrane se organskim detritusom iz mulja ili pijeska. Puževi koji se hrane drugim puževim ili školjkašima imaju posebne žlijezde na stopalima i rilu. Izlučinama tih žlijezda ovi puževi natope određeno mjesto na ljusci plijena kako bi omekšala tako da zubići trenice mogu djelovati. Neki grabežljivi puževi, npr. veliki bačvaš (Tonna galea) izlučuju sumpornu kiselinu koja otapa vapnene tvari, te je na taj način olakšano uzimanje hrane. Spavanje, sanjanje,cirkadijurni ritmovi...marija

Stražnjoškržnjaci su puževi koji žive na dnu mora ili u planktonu. Kopnenih vrsta nema. Neki su biljojedi i hrane se isključivo algama, dok su drugi mesojedi koji gutaju cijele školjkaše i drobe ih u snažnom mišićavom želucu. Vrste koje nemaju jak želudac hrane se sitnijim životinjama koje nemaju čvrst ovoj oko tijela.

Plućnjaci su većinom kopneni puževi, dok ih je u vodama na kopnu manje. Morske vrste ne postoje. Uglavnom su biljojedi, ali neki su mesojedi ili se hrane ostacima životinja. Plijen su im virnjaci, oblići, gujavice i drugi puževi. Biljojedi se hrane svježim i vlažnim biljkama. Biljke koje nalaze u prirodi, a koje vole jesti su sve one koje u svom kemijskom sastavu imaju mnogo mineralnih soli, naročito karbonata, nitrata, sulfata, fosfata, klorida, odnosno sve ono što im je potrebno za gradnju kućice. Glavne biljke koje puževi vole su: čičak (Arctium lappa), jarčevac (Aegopodium podagraria), rusomača (Capsella bursa pastoris), oštrolist (Borago officinalis), trputac (Plantago major i Plantago lanceolata), kiselica (Rumex acetosa), lopuh (Petasites hybridus), kopriva (Urtica dioica i Urtica urens), mrtva kopriva (Lamium purpureum), dvornik (Polygonum bistorta), maslačak (Taraxacum officinale), livadna kadulja (Salvia pratensis), slak (Convolvulus arvensis), gavez (Symphytum officinale) i mnoge druge.

LITERATURA


 

Mr. sc. Jasna Lajtner, stručni suradnik
Zoologijski zavod
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb

 


Povratak na početnu stranicu biologije