bio-logo.gif - 18,90 K Odgovori na postavljena pitanja - Biologija

 

281. Moram napisati referat iz biologije o prilagodbama kukaca, a ne mogu to nigdje pronaći pa vas molim da mi napišete nešto o tome. Hvala

 

Kukcima pripada oko 70% svih poznatih životinjskih vrsta. Budući da žive u svim biotopima gdje je moguć život, te zbog velike brojnosti i gotovo svestrane rasprostranjenosti, pripadaju najznačajnijim članovima životnih zajednica,a prilagodili su se svim mogućim i najrazličitijim životnim prilikama.

Veličina kukaca kreće se od 0.25 mm (jedna vrsta kornjaša) pa do 280 mm (raskriljeni leptir Erebus agrippina).

Na tijelu kukca dobro se razlikuju glava, prsa i zadak. Na glavi se ističu privjesci, kao što su ticala i usni organi. Na ticalima su smještena važna osjetila, pa su ona pomična i obično smještena na vrhu glave, na čelu ili ispred očiju. Osobito su važna kemijska osjetila, a kako su ti podražaji važni u njihovom spolnom životu, često su ticala mužjaka veća i složenija, pa se na njima očituje i spolno dvoličje (uočljive razlike mužjaka i ženki). Osim toga, neki se kukci sporazumijevaju ticalima npr. mravi.

Kukci imaju tri para usnih organa koji su, s obzirom na različitu prehranu, izmijenjena na mnogo načina.
Među njima se razlikuju organi za:

- grizenje (ravnokrilci, kornjaši, gusjenice)
- lizanje (opnokrilci)
- sisanje (leptiri)
- bodenje (dvokrilci;komarci).

Prsa su složena od tri kolutića, a na svakom je par nogu, dok srednji i stražnji imaju najčešće i par krila. Oblik i veličina prsnih kolutića su različiti zbog prilagodbe različitim djelatnostima. Ako neki par nogu ili krila ima opsežniju djelatnost, tada su i prsni kolutići kojima pripadaju jače razvijeni. Što se kukci manje kreću nogama, a više lete krilima, to se jače stapaju sve tri prsna kolutića u čvrstu hitinsku čahuru.

Noge su prema različitim potrebama svakojako prilagođene, a najviše su izmijenjene prednje noge. Prema različitom djelovanju one mogu biti:

- hodalice (kakve ima većina kukaca)
- trčalice (čvrste i jake noge, npr. trčci)
- plivalice (stražnje noge spljoštene poput vesla)
- kopalice (kratke i raširene prednje noge, npr. rovac)
- skakalice (poduljene stražnje noge s jakim bedrima, npr. skakavac)
- grabilice (npr. bogomoljka)
- sabiralice (dlakave stražnje noge za sabiranje peluda, npr. pčela)
- čistilice (nježne i dlakave prednje node, npr. leptir)

Krilati kukci redovito imaju dva para krila, prednja i stražnja, ali s posebnim prilagodbama nekima su djelomično ili potpuno nestala. Krilima se kukci razlikuju od svih drugih beskralješnjaka, a ona su oblikom i veličinom vrlo različita jer su prilagođena različitim životnim potrebama. Nametnicima kao što su buhe, uši, stjenice, krila su potpuno nestala. Kod nekih kukaca nestala su samo kod ženki (npr. krijesnice), dok su kod nekih mužjaci bez krila. Bez krila su i radnici i vojnici mrava i termita, dok su spolni oblici krilati.

Još jedna od brojnih prilagodbi kukaca je njihova boja. Obojenost mnogih kukaca toliko se podudara s njihovim okolišem da se jedva mogu primijetiti. Tako su kukci koji prebivaju na drveću, biljkama, šumama pretežno zelene boje, dok su oni koji žive na tlu smeđe obojeni. Ima i kukaca koji su, osim obojenošću, i čitavim oblikom slični biljnim dijelovima (npr. paličnjak koji izgleda kao grančica). Neki se, naprotiv, ističu u svojoj okolini upadljivim bojama da bi od sebe odvratili napadača. Takvi imaju i neku obranu kao npr. žalac (ose, pčele, bumbari) ili odvratan okus (tropski leptiri).

U koži kukaca postoje brojne žlijezde, a izlučine tih žlijezda su različite i imaju raznovrsnu biološku ulogu. Neke od njih su npr. voštane žlijezde (pčele - vosak za gradnju sača), zatim čeljusne žlijezde (izlučivanje sline, predljivih niti), otrovne žlijezde itd.

LITERATURA:

LINKOVI:

 

Dragana Marinčić
Student 4. godine, smjer: profesor biologije i kemije
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb

 


Povratak na početnu stranicu biologije