Odgovori na
postavljena pitanja - Biologija
Odgovori na
postavljena pitanja - Biologija
284. Imam iz biologije referat na temu "Divlje mačke" pa bih Vas molio nešto o njihovom ponašanju, brizi za mladunčad i sl, primjereno za I. razred opće gimnazije. Bilo bi dobro ako možete staviti neke korisne linkove. Unaprijed zahvaljujem.
Sistematska pripadnost
koljeno: Chordata - svitkovci
potkoljeno: Vertebrata - kralješnjaci
nadrazred: Gnathostomata - čeljustousti
razred: Mammalia - sisavci
podrazred: Theria
međurazred: Eutheria ili Placentalia pravi sisavci ili plodvaši
red: Carnivora - zvijeri
porodica: Felidae
Red zvijeri obuhvaća 231 vrstu, svrstanih u 9 porodica. Zvijeri su rasprostranjene po cijelom svijetu, osim na Antarktici, a neke su vrste, poput dinga, unesene i u Australiju. Većinom su mesožderi, a neki su biljojedi ili svejedi, a rijetko se ograničavaju na jednu vrstu hrane. Zvijeri su brzi i spretni trkači, koji imaju oštre zube i pandže, te vrlo dobar sluh, njuh i vid. Imaju karakteristično zubalo s jakim očnjacima i zubima rezačima ili karnasijalnim zubima (gore: 4. pretkutnjak, a dolje 1. kutnjak) (slika 1). Oštri zubi i snažne čeljusti služe za ubijanje i komadanje plijena. Zube rezače imaju sve grabežljive zvijeri, a slabije su razvijeni kod svejeda i biljojeda. Sljepoočni mišići omogućuju snažan ugriz oštrim očnjacima, a žvačni mišići zajedno sa zubima rezačima kidanje mesa. Ključna kost (os clavicula) je reducirana. Mužjaci imaju u spolnom organu kost penisa (os baculum ili os penis).
 |
Porodica mačaka obuhvaća 37 vrsta svrstanih u 4 roda. Mačke su rasprostranjene širom Europe, Azije, Afrike te Sjeverne i Južne Amerike, a ne naseljavaju Australiju, Madagaskar i Antarktiku. Jedino domaća mačka (Felis silvestris catus) živi po cijelom svijetu, osim na Antarktici. Domestifikacija mačke počela je na Bliskom Istoku prije 7 000 - 4 000 godina. Mali glodavci su u to vrijeme nanosili velike štete u žitnicama. Obzirom da su mačke bile izuzetno uspješni predatori glodavaca, čovjek je uočio da su korisne životinje koje je počeo pripitomljavati. Prije 2 000 godina Egipćani su donijeli mačku u Europu.
GRAĐA TIJELA
Tijelo mačaka prekriva meko krzno, koje je ili jednobojno ili pjegavo ili prugasto. Uzdužna obojenost krzna je primarna obojenost, dok je jednobojnost napredna značajka koja se pojavila kasnije tijekom evolucije. Boje krzna sisavaca, pa tako i mačaka, potječe od pigmenta (npr. melanina i ksantofila) i loma svijetla (strukturno obojenje). Osnovna uloga dlaka sisavaca je termička izolacija. Osim toga, dlaka služi i kao osjetilni organ i mehanizam upozorenja, a sudjeluje i u međusobnoj komunikaciji. Rep je dlakav, savitljiv i najčešće dug. Mačke su izvanredno uspješni lovci koji imaju velike čeljusti i mogu jako otvoriti usta, a također imaju specijalizirane pandže i zube te oštra osjetila. Na prednjim nogama imaju 5 prstiju, a na stražnjima 4 prsta. Svaki prst nosi savinutu pandžu koja se može uvući, a služi za pridržavanje plijena. Na stopalima se nalaze jastučići obrubljeni dlakama kojima je omogućeno bešumno prikradanje mačke plijenu.
Sve mačke imaju izuzetno oštra osjetila koja im omogućuju uspješan lov. Velike oči su usmjerene prema naprijed, a omogućuju im dobro procjenjivanje udaljenosti. Uši su velike i pokretljive, a omogućuju vrlo dobar sluh. Njuh je dobro razvijen, a na nepcu se nalazi Jacobsonov organ, osjetilo za njuh i okus pomoću kojeg životinja osjeća i miris partnera.
Velike mačke:
|
Male mačke:
|
LOV I PREHRANA
Mačke su jedne od najuspješnijih lovaca u prirodi, a love na dva načina. Jedne čekaju žrtvu u zasjedi, a druge se šuljaju do plijena kojeg obaraju nakon duge potjere ili kratkog i brzog trka. Primjerice, gepard, koji je najbrža kopnena životinja, prilikom lova plijena postiže brzinu od 110 km/h (slika 2). No, tu brzinu on može održati samo na maloj udaljenosti od plijena.
 |
Mnoge mačke kombiniraju oba načina lova. Neke mačke, poput risa, love plijen same, za razliku od lavova za koje je uvriježeno mišljenje da love u skupini. Naime, ukoliko love velik i opasan plijen i ako žive na području gdje je količina plijena mala, lavovi love zajedno. Kooperacija je učestala ako jedinka koja lovi sama ima manje od 10% šanse da uspješno ulovi plijen. Najčešće će jedna ili dvije jedinke unutar čopora pokušati loviti, a ostali će čekati i gledati s određene udaljenosti. Takav nekooperativan način lova se dešava onda kada ima dovoljno plijena i relativno ga je lako uloviti (uspjeh predatora veći od 20%). Lavovi su jedni od rijetkih predatora koji love plijen teži od 250 kg (poput običnog elanda, žirafe, a povremeno i slona i nosoroga), a također češće love zdrave i odrasle jedinke nego mlade, stare ili bolesne. Lav se mora prišuljati na 15 - 30 m udaljenosti od plijena kako bi ga ulovio. Stoga se lav ili lavica oprezno prikradaju plijenu te okružuju plijen u obliku poluluka (slika 3). Brzina kretanja lava iznosi 58 km/h, a brzina kretanja plijena oko 80 km/h. Nakon kratkog trka obaraju životinju na tlo hvatajući je za bok, potom je ugrizu za grlo i životinja se uguši. Smatra se da je jedna od četiri potjere lava za plijenom uspješna. Uglavnom love noću, a kada love preko dana čekaju plijen u zasjedi u blizini pojilišta. Ženke love plijen male do srednje veličine, a mužjaci velik i sporo pokretan plijen.
 |
Većina mačaka se hrani tek ubijenim životinjskim plijenom. Manje mačke love glodavce i ptice, a neke velike mačke, poput lava, specijalizirale su se za plijen veći i od njih samih. Ženka lava na dan treba 5 - 8 kg mesa, a mužjak 7 - 10 kg (može odjednom pojesti do 43 kg). Žrtvu odvuku na sigurno mjesto na kojem će je pojesti (slika 4).
 |
Leopard hvata ptice i manje sisavce, a plijen odvlači na drvo. Grana predstavlja idealno sklonište (mogli bi reći smočnicu) do koje ne mogu doprijeti ostali strvinari (slika 5). Tigar uglavnom lovi noću, a većinu plijena čine jeleni i divlje svinje. Ponekad napada mlade slonove i nosoroge. Može odjednom pojesti i do 40 kg mesa, a nakon 3 - 6 dana vraća se i pojede preostali dio plijena.
 |
SPORAZUMIJEVANJE
Mačke se, kao i ostale zvijeri, sporazumijevaju mirisom, glasanjem i govorom tijela (slika 6). Mirisni tragovi koriste se za obilježavanje teritorija ili pronalaženje partnera. Razni položaji tijela i izrazi lica osobito su važni tijekom sezone parenja, a važni su i životinjama koje žive u čoporu jer se pomoću njih određuje hijerarhijski položaj u čoporu. Glasanjem, mačke upozoravaju ostale u čoporu na opasnost te izražavaju prijetnju, pokornost ili spremnost za parenje. Mačke su izrazito teritorijalne životinje te napadaju uljeza koji se pojavi na njihovom teritoriju.
 |
DRUŠTVENI USTROJ
Mačke žive uglavnom pojedinačno. Od mačaka jedino lavovi tvore čvrsto povezane i trajno društvene skupine. Lavlji čopor se sastoji 4 - 10 srodnih odraslih ženki i njihovih mladunaca. Veličina teritorija koji određen čopor zauzima ovisi o količini dostupnog plijena i broja jedinki u čoporu. Odrasli mužjaci mogu živjeti pojedinačno ili u skupinama od 2 do 3 životinje koje nisu u srodstvu ili 4 do 5 jedinki koje potječu iz istog čopora. Takva skupina brani velik teritorij i ima pravo parenja s čoporima ženki unutar njega. Oba spola brane teritorij.
BRIGA ZA MLADE (Panthera leo)
Ženka lava je spolno zrela nakon 30-38 mjeseci. Parenje je moguće tijekom cijele godine. Nakon 110 dana ženka rađa 1 do 6 mladih, no uglavnom 2 - 3. Ženka prepoznaje svoje mlade, a može dojiti i mlade drugih ženki. Mladi počinju jesti meso nakon tri mjeseca. Mortalitet mladih ponekad je vrlo visok, te može iznositi i oko 80%, a mladi ugibaju prije prve godine starosti. Posljedica je to jako loših uvjeta u staništu. Mladi kroz igru uče o tehnikama lova, ali igra pomaže i u uspostavljanju društvenog položaja unutar čopora.
ZAŠTITA MAČAKA
Divlje mačke su ugrožene životinje te se nalaze na popisima Svjetske udruge za zaštitu prirode i Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka. Svjetska udruga za zaštitu prirode (International Union for the Conservation of Nature, IUCN) na znanstvenoj osnovi i prema utvrđenim kriterijima procjenjuje ugroženost vrsta, a Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka obvezuje zemlje stranke na nadzor međunarodne trgovine ugroženim vrstama putem sustava izdavanja uvoznih i izvoznih dopuštenja i uvjerenja. (CITES, Convention on International Trade in Endangered Species of Wild Fauna and Flora). Divlje mačke se nalaze na Dodatku I CITES-a (što znači da se radi o ugroženoj vrsti s mogućnošću izumiranja, čija međunarodna trgovina je zabranjena, a u iznimnim slučajevima je dopuštena i tada je strogo kontrolirana) i II (što znači da se radi o potencijalno ugroženoj vrsti, čija međunarodna trgovina mora biti strogo kontrolirana). Brojnost populacija divljih mačaka izrazito se smanjila uslijed antropogenog utjecaja. Naime, fragmentacija i nestanak staništa, te prekomjeran lov ozbiljno ugrožavaju ove vrste.
LITERATURA:
LINKOVI
dipl inž. biologije Andreja Brigić
asistent na Zoologijskom zavodu
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
Povratak na početnu stranicu biologije
© E-škola u suradnji s 
om.