Odgovori na postavljena pitanja - Biologija

Pretpostavlja se da od 3000 poznatih vrsta virnjaka većina živi slobodno u moru i slatkim vodama, a neki su nađeni i u vlažnim šumama. Pojedine vrste žive kao komenzali ili paraziti u crijevu beskralješnjaka.

Kada dođete do planinskog potoka podignite nekoliko kamena. S donje strane kamena primjetit ćete virnjake - sitne plosnate životinje sive do tamno smeđe boje, a neki oblici mogu biti i svijetli. Dugački su od 10 do 20mm. Prednji dio tijela ("glava") nosi ticala i oči koje se vide kao crne točke uz rub tijela. Očima razlikuju svjetlo i tamu.

Virnjaci su karnivorne životinje i uglavnom se hrane manjim životinjama. Hranu probavljaju u crijevu koje je vrećastog oblika ili jako razgranjeno s mnogo bočnih proširenja. Probava hrane je jednim dijelom izvanstanična (ekstracelularna) i odvija se u crijevu uz pomoć enzima. Drugim dijelom probava se odvija unutar stanice pomoću lizosoma (unutarstanična ili intracelularna probava). Kako virnjaci nemaju crijevnog otvora neprobavljene ostatke izbacuju kroz usta.

Virnjaci nemaju poseban sustav za disanje i prijenos kisika u tijelu već se disanje odvija difuzijom kroz epiderm koji pokriva površinu tijela.

Za izlučivanje dušičnih ostataka virnjaci imaju sistem razgranatih cjevčica (protonefridija) od koje svaka završava tjemenom stanicom. Živčani sustav je mrežast i sastoji se od glavenog (cerebralnog) ganglija i međusobno umreženih živčanih vrpci.

Razmnožavanje virnjaka je spolno, a u nekih vrsta je nespolno. Virnjaci su dvospolci što znači da svaka jedinka ima i jajnike i sjemenike. Pri parenju spermiji jedne jedinke oplode jaja druge jedinke.

Najprepoznatljiviji virnjaci su puzavice. Žive u čistim vodama.

Slika 1: Puzavica

Literatura:

• Bačić Tomislav, Erben Radovan, Krajačić Mladen "Raznolikost živoga svijeta", ŠK, Zagreb 2003.
• Habdija Ivan "Biologija 2 - Životinjski svijet", Profil, Zagreb 1997.
• Matoničkin Ivan, Habdija Ivan, Primc-Habdija Biserka "Beskralješnjaci", ŠK, Zagreb 1998.

Ines Horvat
apsolvent, smjer: ekologija
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb