Odgovori na postavljena pitanja - Biologija

SISTEMATIKA

Tip organizacije: AMERIA-beskolutićavci
Koljeno: PLATODES-plošnjaci
Razred: TREMATODA-metilji
Red: DIGENEA-dvorodni metilji

Fasciola hepatica, veliki ovčji metilj, javlja se u umjerenoj klimi i na višim nadmorskim visinama u tropskim područjima.

Opća obilježja vrste:

To su plošnjaci listastog oblika tijela. Na tijelu postoje dvije prianjaljke kojima se pričvršćuje za stijenku organa u kojem parazitira. Usna (oralna) prianjaljka okružuje usni otvor dok se trbušna prianjaljka (acetabulum) nalazi na trbušnoj strani. Imaju slabo razvijeno probavilo. Crijevo se račva u dvije grane i završava slijepo. Dišni sustav nemaju jer žive u anaerobnim uvjetima.

Životni ciklus:

Ovčji metilj nosi do 4 500 jaja koja se izmetom izbacuju iz tijela nositelja. Ako jaje dospije do vode, razvija se u prvi oblik ličinke, trepetljikavi miracidij. Međudomadar ovčjeg metilja je puž barnjak, Galba truncatula. Miracidij mora ući u puža unutar 24 sata ili ugiba. Prodire kroz kožu puža i u njemu se nastanjuje. Hrani se u pužu i kad dostigne određenu veličinu pretvara se u vrećicu koja se naziva sporocista. U sporocisti nastaje 5-8 redija, a to je drugi ličinački stadij. Unutar svake redije nastaje 15-20 cerkarija. Cerkarija je konačni oblik ličinke koji napušta sporocistu, probija kožu puža i izlazi van. Cerkarije imaju rep pomoću kojeg isplivaju na obalu, dopužu do biljke i na njoj se začahure u metacerkariju. Metacerkariju, koja predstavlja začahurenu cerkariju, mora pojesti preživač da bi se razvila u odraslog metilja. U dvanaesniku preživača se raspadne čahura i izlazi cerkarija koja putuje do žučovoda gdje se nastani. Kad nakon sedamdesetak dana dosegne spolnu zrelost, nese jaja. Ovčji metilj je dvospolac.

Nosioci (domadari) ovčjeg metilja:

Većina sisavaca, od kojih su najznačajniji ovca i govedo, zatim koza, konj, svinja, kunić, divljač i rjeđe pas, mačka i čovjek. Infekcija ovčjim metiljem je štetna za nosioca. Simptomi infekcije se očituju u smanjenju rasta, gubitku težine, a često završavaju i smrću.

LITERATURA:

• T. Bačić, R.Erben, M.Krajačić: "Raznolikost živoga svijeta", ŠK, Zagreb, 2003.
• I. Matoničkin, I. Habdija, B. Primc-Habdija: "Beskralješnjaci - Biologija nižih beskralješnjaka", ŠK, Zagreb, 1998.
• Marinculić: "Parazitologija" Interna skripta Veterinarskog fakulteta u Zagrebu

LINKOVI:

• www.dpd.cdc.gov/dpdx/HTML/Fascioliasis.htm

Nekoliko dodatnih slika dostupno je na:
../metilj01.jpg
../metilj02.jpg
../metilj03.jpg

Sanja Žutinić
Student 4. godine, smjer: profesor biologije
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb