Odgovori na postavljena pitanja - Biologija

Tijekom životnog ciklusa biljaka može se razlikovati početna faza vegetativnog rasta i kasnija reproduktivna faza.

Kod nekih vrsta biljaka, npr. pšenice i suncokreta, taj prijelaz je vrlo oštar dok u drugih vrsta, npr. graha i rajčice istovremano mogu biti prisutni i vegetativni rast i cvjetanje. U prvog tipa rast je obično određen, a os završava cvijetom, dok se u drugog tipa biljaka cvjetovi razvijaju na bočnim ograncima, a glavna os nastavlja rasti.

Stvaranje cvijeta označava prijelaz iz vegetativne u reproduktivnu fazu. Iz vršnog meristema počinju se razvijati lapovi, latice, prašnici i plodni listovi.

Cvjetanje može kod jednogodišnjih biljaka poteći već nekoliko tjedana nakon proklijavanja, dok u nekih drvenastih vrsta mora proteci 20, pa i više godina da bi procvjetale. Prijelaz iz vegetativne u reproduktivnu fazu može biti određen unutrašnjim, genetskim kontrolnim mehanizmima ili može ovisiti o promjeni okolišnih uvjeta. Cvjetanje mogu potaknuti endogeni čimbenici, npr. dnevni ritmovi i regulatori rasta. Starost i/ili veličina biljke su također unutrašnji čimbenici koji kontroliraju početak reproduktivne faze. No, kod mnogih vrsta cvjetanje je pod kontrolom okolišnih uvjeta i pojavljuje se samo u određeno doba godine.

Odgovor na duljinu dana, fotoperiodizam i izlaganje hladnoci, vernalizacija su najvažniji kontrolni mehanizmi u sezonskim odgovorima koji omogućavaju cvjetanje u najpovoljnijim uvjetima. Uvjeti povoljni za cvjetanje ne moraju nužno biti istovjetni s onima povoljnim za vegetativni rast.

Literatura:

• Branka Pevalek-Kozlina, Fiziologija bilja, PROFIL, Zagreb 2003.

Sanja Bašić Markota
Student 4. godine, smjer: profesor biologije
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb