bio-logo.gif - 18,90 K Odgovori na postavljena pitanja - Biologija

 

306. Možete li mi dati nekakve podatke o dišnom sustavu vodozemaca, gmazova, ptica i sisavaca?

 

Razred AMPHIBIA - vodozemci

Red Anura - bezrepci
Red Urodela - repaši
Red Apoda - beznošci

DIŠNI SUSTAV

Odrasli vodozemci dišu plućima (65 %) i kožom (35 %). Dopuna disanja u gotovo svih repaša i mnogih bezrepaca je pomoću ždrijelno-usne šupljine (0,9 %). Epitel usne šupljine i ždrijela bogat je kapilarama.

  1. KOŽNO DISANJE
    Značajno je za one vodozemce koji obitavaju na jako vlažnim staništima. Neki repaši npr. Salamandra altra imaju reducirana pluća i dišu isključivo preko kože. Pousmina ima vrlo tanak rožnati sloj, a ispod nje se usko priljubljuje mreža kapilara. Kožno disanje je važno i zbog izbacivanja CO2 jer se pluća ne provjetravaju dovoljno da bi ga izbacila onom brzinom kojom se stvara.
  2. DISANJE USNO - ŽDRIJELNOM ŠUPLJINOM
    Diše se pokretima usnog dna što liči na gutanje. Nosnice ostaju otvorene, a veza grkljana sa plućima zatvorena tako da zrak struji samo kroz usnu i ždrijelnu šupljinu.
  3. PLUĆA
    Pluća su parna i imaju pregrade tankih stijenki i alveole jajastog oblika. Odnos dišne površine i kože je jako mali 2:3. Kod sisavaca je 100:1. Na dnu usne šupljine nalazi se otvor grkljana (glottis). Podupiru ga dvije hrskavice: dvije piramidaste - cartilago arythenoidae i jedna prstenasta - cartilago criciodea. Stijenke grkljanske šupljine imaju dva vodoravna nabora od sluznice koja je prevlači. To su glasne žice od čijih titraja nastaje kreket žaba. Iza grkljana se nastavljaju kratke dušnice koje idu u pluća. Budući da žabe nemaju prsnog koša one dišu gutanjem zraka. Zrak ulazi kroz vanjske nosne otvore spuštanjem dna usne šupljine, a njenim podizanjem zrak ulazi u pluća. Djelovanjem trbušnih mišića i smanjenjem volumena pluća zrak izlazi kroz nosnice van.
  4. ŠKRGE
    Ličinke i neotenični repaši dišu škrgama.

Razred REPTILIA - gmazovi

Red Chelonia - kornjače
Red Rhynchocephalia - premosnici
Red Squamata - ljuskaši
Red Crocodilia - krokodili

DIŠNI SUSTAV

Dišu udisanjem (usisavanjem) zraka pomoću nekoliko slojeva međurebrenih mišića koji spuštaju i podižu rebra. Ti mišići su bitni budući da nemaju dijafragmu (samo krokodili imaju neku vrstu dijafragme čiji mišići pomažu disanje).

Iza jezika je dišni otvor (glottis) koji vodi u grkljan (larinx). Otvorenim ga drže jedna prstenasta i dvije piramidne hrskavice. Mnogi gmazovi mogu proizvoditi slabe zvukove. Dušnik (trachea) ima hrskavične prstenove i dijeli se na dvije dušnice (bronhi) koje vode u pluća. Pluća su vrećasta i podijeljena na komorice. Volumen im je velik, ali je površina 100 puta manja nego u sisavaca. Velik volumen služi za pohranu zraka što je naročito korisno u gmazova koji rone. Imaju relativno malu potrebu za kisikom. Količina mitohondrija je mala i zbog toga gmazovi ne mogu biti aktivni dugo vremena. Pri tome mišići rade uglavnom anaerobno. Prilikom rada mišića nastaje mliječna kiselina koja se akumulira u krvi i snižava pH što slabi vezanje kisika uz hemoglobin, no gmazovi imaju veću toleranciju na promjenu pH u krvi i mogu podnijeti duže periode s malom koncentracijom kisika. Ljuskaši i krokodili mogu biti do 30 minuta bez kisika, a kornjače i više sati. Oporavak nakon aktivnosti je dugotrajan.

Razred AVES - ptice

DIŠNI SUSTAV

Između atmosfere i optjecajnog sustava ptica zrak se transportira preko 4 anatomske cjeline: nosnica, trahealnog sustava, pluća i zračnih vrećica. Svakim udahom i izdahom, ptice izmjenjuju gotovo cijelu količinu zraka iz svojih pluća, što je osnovni razlog da se tijekom ventilacijskog ciklusa kroz pluća ptica prenosi više kisika, te da je izmjena plinova mnogo efikasnija nego u sisavaca. Pticama nedostaje dijafragma. Kada ptice udišu dolazi do spuštanja prsne kosti (sternum), što povećava prsnu šupljinu i dovodi do širenja zračnih vrećica. Kod izdisaja, prsna kost i rebra kontrakcijom pritišću zračne vrećice iz kojih zrak ulazi u pluća. Tijekom leta, pokreti prsne kosti se pojačavaju i upotpunjuju širenjem i kontrakcijama vilice (furcula). Većina ptica udiše kroz nosnice koje se nalaze na bazi kljuna. Neke ptice imaju poklopac koji omogućuje zaštitu nosnica (kod ptica koje rone sprečava ulaz vode, a kod ptica koje se hrane cvijećem sprečava ulaz polena). Zrak zatim prolazi kroz unutrašnji dio nosnica do dvije nosne komorice odijeljene nosnom pregradom (septum). Svaka komorica je upotpunjena zavojem (concha) koji povećava površinu epitela na području kroz koji prolazi zrak. Zavoji imaju ulogu čišćenja i grijanja zraka prije ulaska u respiratornu cijev. Pluća ptica su mala, spužvasta i smještena između rebara sa svake strane kralješnice u prsnoj šupljini.

Za kompletan ciklus izmjene zraka potrebna su dva udisaja i dva izdisaja.

1. CIKLUS

a) Veći dio zraka, koji ulazi tijekom prvog udisaja, prolazi preko primarnih bronha do stražnjih zračnih vrećica.
b) Tijekom izdisaja, udahnuti se zrak pomiče iz stražnjih zračnih vrećica u pluća gdje prolazi kroz sustav zračnih kapilara.

2. CIKLUS

a) Udahom novog zraka zrak osiromašen kisikom odlazi u prednje zračne vrećice.
b) Izdahom, zrak obogaćen sa CO2 izbacuje se kroz prednje zračne vrećice, bronhe i traheje u atmosferu.

Kontinuirani protok zraka kroz ptičja pluća omogućuje puno efikasnije korištenje kisika nego u plućima sisavaca. Protok zraka je uglavnom pasivan i odgovara razlikama lokalnih tlakova zraka.

Razred MAMMALIA - sisavci

DIŠNI SUSTAV

Zrak ulazi kroz nos ili usta Zatim prolazi kroz ždrijelo do grkljana (larynx) s poklopcem, epiglottis. Grkljan prelazi u dušnik (trachea) koji se dijeli u dvije dušnice (broncheae), svaka ide u svoje plućno krilo.

Lijevo plućno krilo ima 1 režanj, a desno 4 režnja.

Bronhi se granaju u bronhiole, a one idu u plućne mjehuriće (alveoleae) koje su vrlo brojne i povećavaju plućnu površinu.

Za provjetravanje pluća ključnu ulogu imaju međurebreni, trbušni i još neki mišići trbušnog koša te mišićava dijafragma.

LITERATURA

 

Adriana Ritec
Student 4. godine, smjer: profesor biologije i kemije
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb

 


Povratak na početnu stranicu biologije