Odgovori na postavljena pitanja - Biologija

Stonoge su kopneni člankonošci razreda Myriapoda (Slika 1). Imaju dobro razvijenu glavu, a ostatak tijela je jednakomjerno člankovit (homonomna kolutićavost) i svaki kolutić (osim zadnjih) ima po jedan ili dva para nogu. Broj kolutića i nogu se razlikuje među vrstama. Međutim, zanimljivo je da je broj parova nogu uvijek neparan. Na glavi imaju par ticala. Nemaju sastavljene oči, već pojedinačne oči nastale vjerojatno razgradnjom sastavljenih očiju. Dišni sustav čine cjevaste uzdušnice koje se otvaraju odušcima uzduž tijela. Dugo cjevasto srce ima ostije (parne otvore) u gotovo svakom kolutiću. Dvostruka živčana vrpca smještena je na trbušnoj strani s parom ganglija u gotovo svakom kolutiću. Imaju jedan do dva para malpigijevih cjevčica za izlučivanje.

Unutar ovog razreda razlikujemo nekoliko podrazreda (Slika 1):
Chilopoda - strige,
Diplopoda - dvojenoge,
Pauropoda - malonošci,
Symphyla - kratkonošci.

Osnovne razlike u građi unutar razreda stonoga:

• Kod striga svi kolutići osim tri posljednja imaju samo jedan par nogu. Dvojenoge međutim imaju valjkasto tijelo izgrađeno od dvojnih kolutića (diplosomita) nastalih stapanjem dvaju kolutića pa osim dva para nogu koji izlaze iz sredine na trbušnoj strani tijela, svaki diplosomit ima i dva para ganglija u trbušnoj živčanoj vrpci i dva para odušaka. Prva tri kolutića trupa se razlikuju, svaki ima po jedan par nogu, prvi se označava kao vrat (kolum), a svi ostali osim zadnjeg kolutića imaju dva para nogu. Zadnji kolutić nema nogu. Ti se kolutići zovu prsa, a ostali kolutići čine zadak.
• Strige imaju par mandibula i dva para maksila (Slika 2) za razliku od dvojenoga i malonožaca koji imaju samo dva para usnih organa (odjel Dignatha): gornje čeljusti (mandibule) i jedan par donjih čeljusti (maksila). Kratkonošci imaju 3 para usnih organa (gornja čeljust, donja čeljust i donja usna) kao i kukci (odjel Trignatha).
• Stonoge se međusobno razlikuju i po položaju spolnog otvora: dvojenoge pripadaju skupini Progoneata kod kojih je spolni otvor smješten na prednjem dijelu tijela, a strige skupini Opisthogoneata gdje je spolni otvor smješten na kraju zatka. Malonošci također pripadaju Progoneata.

Strige mogu biti duge od 1 do 26 cm. Tijelo im je dorzoventralno spljošteno i na njemu se razlikuju glava i trup. Kutikula svakog segmenta tvori leđne pločice (tergite) i trbušne pločice (sternite) koji su povezani bočnim pleurama. Glava je u osnovi sastavljena od 6 kolutića. Na glavi su nitasta ticala, oči i tri para čeljusti (mandibula i dvije maksile) s razvijenim čeljusnim nožicama (maksilipedi) glavenog kolutića (Slika 2). Strige su predatori i plijen hvataju čeljusnim nožicama koje završavaju bodljom kroz koju izlazi izvodna cjevčica otrovne žlijezde. Gonade su neparne i spolni otvor je smješten na zadnjem kolutiću.

Slika 2a. Unutrašnja građa strige (animaldiversity.ummz.umich.edu/ site/accounts/classification/Myriapoda.html)

Slika 2b. Shema građe usnih organa strige (a - ticala, b - trbušna hitinska pločica, c - prva donja čeljust, d - druga donja čeljust, e - gornja čeljust, f - čeljusna nožica).

Dvojenoge uglavnom imaju cilindrično tijelo dugo do 28 cm. Na glavi se nalaze kijačasta ticala od 7 do 9 članaka i jednostavne oči. Kod nekih podzemnih vrsta oči su potpuno nestale. Imaju dva para usnih dijelova (mandibulu i maksilu) koji zajedno oblikuju usni poklopac gnatohilarij. Dvojni kolutići imaju dva para nogu. Prvi trupni kolutić se razlikuje od ostalih po leđnoj pločici i čini vrat (kolum). Hitinski oklop je impregniran vapnencem i stoga je vrlo tvrd, sastavljaju ga tergiti, sterniti i pleure. Na bočnoj strani tijela su otvori (pore) izvoda žlijezda za obranu (repugnatorialne žlijezde). Noge za hodanje sastavljene su od kuka, prstenka, prefemura (predbedrenog dijela), postfemura, goljenice i stopala.

Dvojenoge su razdvojenog spola. Gonade su neparne, a mužjaci pri kopulaciji koriste gonopode koji su noge za hodanje preobražene u spolne nožice.

Slika 3. Unutrašnja građa dvojenoge (a - slinska žlijezda , b - moždani ganglij, c - nefridijalna žlijezda, d - prednje crijevo, e - otvor jajovoda, f - jajovod, g - srce, h - trbušna živčana vrpca, i - malpigijeva cjevčica, j - jajnik, k - stražnje crijevo).

Malonošci su male stonoge dugačke od 0,5-1,5 mm. Imaju 10 trupnih kolutića i 9-11 pari nogu i pigidij. Trupne kolutiće pokriva 6 leđnih pločica. Ispod četiri leđne pločice izlaze po dva para nogu. Nemaju oči već pseudookule osjetljive na svjetlo. Sploni otvor je na dnu drugog para nogu.

Kratkonošci su dugi najviše 8mm. Imaju 12 pari kratkih nogu i par predljivih nastavaka na kraju tijela. U građi usnih organa se podudaraju s kukcima jer je drugi par donjih čeljusti spojen u donju usnu, labium. Na glavi imaju ticala s mnogo članaka.

LITERATURA

• Matoničkin, Ivo; Habdija, Ivan; Primc-Habdija, Biserka (1999): Beskralješnjaci - biologija viših avertebrata. Školska knjiga, Zagreb.
• Mršić N. 1997. Živali naših tal. Tehniška založba Slovenije. Ljubljana. 416 pp.

LINKOVI

• www.ucmp.berkeley.edu/arthropoda/uniramia/myriapoda.html
• www.mapress.com/zootaxa/taxa/Myriapoda.html
• animaldiversity.ummz.umich.edu/site/accounts/classification/Myriapoda.html

Lucija Šerić Jelaska
asistent na Zoologijskom zavodu
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb