bio-logo.gif - 18,90 K Odgovori na postavljena pitanja - Biologija

 

320. Meni treba mala pomoć. Moram napisat referat o mravima o kojima ne znam ništa...

 

CARSTVO: Animalia
KOLJENO: Arthropoda
RAZRED: Insecta
RED: Hymenoptera
PORODICA: Formicideae

Mravi (porodica Formicideae) pripadaju redu Hymenoptera (opnokrilci). Uglavnom su 2 do 7 mm dugi, ali neke vrste mogu biti velike i do 2 cm. Postoje smeđi, crni i crveni mravi te oni sa ili bez krila. Znanost koja proučava mrave naziva se mirmekologija.

Spadaju u socijalne insekte, što znači da žive u velikim kolonijama ili grupama (neke se kolonije mogu sastojati od čak milijun mrava). Postoje tri različita tipa mrava u svakoj koloniji: kraljica, sterilni ženski radnici te mužjaci.

Mravi postoje na zemlji već više od 100 miljuna godina i možemo ih pronaći gotovo svugdje na planeti. Pretpostavlja se da postoji više od 20 000 različitih vrsta i upravo zbog toga ih nazivamo najuspješnijom vrstom na zemlji.

Oni žive u velikim orgamiziranim zajednicama. Postoje mužjaci i ženke, ali u njihovim zajednicama ima mnogo više oblika koje su spolno zakržljale ženke. Prema veličini čeljusti i glave, te prema poslovima koje obavljaju razlikujemo "radnike" i "vojnike".

Žive u trulim stablima, zemlji ili grade humke od nanesene tvari. U mravinjacima se održava najviši stupanj čistoće što je preduvjet za njihov zajednički život. Također, možemo reći da su mravi dosta korisni ostalim organizmima jer oni skupljaju sve ostatke, mrtve organizme i sitne organske tvari koje bi se inače gomilale na površini ili počele raspadati šo bi, kao izravnu posljedicu, osim neugodnog mirisa, moglo i pozitivno djelovati na širenje različitih zaraza.

Mravi su uglavnom omnivori, ali postoje vrste kojima je potrebna posebna hrana. Za neke možemo reći da se bave i agrikulturom jer uzgajaju gljivice kojima se hrane u svojim mravinjacima te upravo zbog toga unose lišće u gnijezdo (ono im služi kao hranjiva podloga). Neki se pak hrane lisnim sokom ili kapljicama nektara tj. smole. Međutim, treba naglasiti da mravi ne skupljaju hranu za zimu, već se zimi uvuku u dublje dijelove mravinjaka gdje ukočeni prezime.

Svaka mravlja kolonija (mravinjak) sastoji se od nekoliko vrsta jedinki:

Kraljica

Ona započinje svoj život sa krilima, koje koristi prilikom parenja. Nakon parenja sa mužjakom (ili mužjacima), odleti do mjesta gdje će se gnijezditi. Tada odbaci svoja krila te formira novo gnijezdo u kojem provede život neseći jaja.

Radnici

To su sterilne ženke (ne mogu se razmnožavati) bez krila koje su u biti kraljičine kćeri. Njihova zadaća je prikupljanje hrane, hranjenje i obrana kolonije te izgradnja i povećanje gnijezda. One čine većinu u populaciji jedne kolonije.

Vojnici

Oni su veliki radnici (sterilne ženke) koji brane koloniju i često napadaju drugu koloniju i dovode "robove".

Mužjaci

To su mali mravi koji imaju krila. Lete iz kolonije da bi se parili s kraljicom, a nedugo nakon toga ugibaju.

Anatomija mrava

Tijelo mrava možemo podijeliti na tri dijela: glavu, trup i metasomu. Površinu tijela mrava izvana čini vanjski skelet (egzoskelet).

Na glavi nlazimo nekoliko važnih dijelova. Oči su im vrlo slične muhinim. Sastoje se od puno malih očiju (omatidija) međusobno povezanih što im omogućuje da dobro vide pokrete.

Na glavi se također nalaze dva ticala. To su posebni organi za osjet mirisa koji im pomažu u komunikaciji. Tako npr. kad jedan mrav pronađe hranu on vrlo brzo javi ostalima. Mravi također oslobađaju feromone (kemijske tvari koje različito mirišu) i pretpostavlja se da svaka kolonija ima svoj miris koji se razlikuje od ostalih te se na taj način lako prepoznaju i komuniciraju.

Imaju i snažna kliješta smještena sprijeda na glavi i njih koriste za nošenje hrane, kopanje i obranu od neprijatelja. Unutar ustiju nalaze se i male vrećice u kojima mravi mogu skladištiti hranu, te njome kasnije hraniti druge jedinke.

Trup započinje na mjestu gdje je prihvaćena šesta nožica. Na kraju svake noge nalazi se oštra kandžica koja im pomaže u penjanju ili vješanju.

Metasomu u biti predstavlja otrovna vrećica. Mravi su blisko srodni sa osama i drugim insektima koji bodu. Mnoge vrste mrava imaju žalac kojim mogu zadati vrlo bolan ubod. To je vrlo učinkovit način za obranu od mnogih predatora.

Unutrašnja rađa

Mravi nemaju pluća. Kisik ulazi kroz sitne otvore koji se nalaze po cijelom tijelu (odušci ili stigme), a kroz njih izlazi i ugljikov (IV) oksid. Zrak se po tijelu prenosi sustavom razgranjenih cjevčica koje zovemo uzdušničkim kapilarama (traheje). Kako uzdušnice preuzimaju dio uloge krvnih žila, njihov krvno žilni sustav je znatno pojednostavljen. Postoji leđna krvna žila koja je u stražnjem dijelu proširena u srce. Ono ima parne bočne otvore (ostije) sa zaliscima kroz koje krv ulazi u srce. Potom se zalisci na ostijama zatvore i srce pumpa bezbojnu krv prema glavi kroz prednji dio leđne žile (tzv. aorta). Iz aorte krv se razlijeva u krvne zatone, oplakuje sve organe, a potom se ponovo vraća u srce.

Živčani sustav se sastoji od mozga sastavljenog od protocerebruma, deuterocerebruma i tritocerebruma. Mozak je povezan s parnim podždrijelnim ganglijima koji su međusobno poprečno povezani komisurama, a podužno su povezani s parom ganglija u prvom tjelesnom kolutiću. U svakom sljedećem tjelesnom kolutiću nalazi se par ganglija međusobno povezanih trbušnom živčanom vrpcom. Iz svakog para ganglija izlaze periferni živci.

Životni ciklus

Mrav tijekom svog života ima četiri stadija: jaje, ličinka, kukuljica i odrasla jedinka. Iz oplođenih jaja razvijaju se ženke (kraljica, radnici ili vojnici), a iz neoplođenih se razvijaju mužjaci.

Ličinke nalikuju na crve, nemaju oči i noge. Presvlače se nekoliko puta. Nakon što dostignu određenu veličinu zakukulje se u kukuljicu. U toj fazi njihovo tijelo se u potpunosti mijenja u odrasli oblik koji zatim izlazi iz kukuljice i nastavlja svoj život.

Taj cijeli proces uglavnom traje 6 do 10 tjedana. Neke kraljice mogu živjeti i više od 15 godina, a neki radnici čak 7 godina.

Zanimljivosti

Mravi također vrlo često borave u blizini ljudi i na neki način zaposjedaju njihove životne prostore, posebno kuhinju. Jednom kad se mravi nastane u kući gotovo ih se nemoguće rješiti. Najveći problem predstavlja činjenica da se vrlo teško pronađu gnijezda (mravinjaci) pa ih se ne može uništiti. Različite kemijske tvari također nisu pokazale neki uspjeh u borbi s najezdom mrava. A kao jedno od mogućih rješenja, mogu predložiti sljedeću taktiku:
Kad primjetite mrave u svojoj kući ili kuhinji, pobrinite se da im ostavite dovoljnu količinu šećera ili mrvica hrane van kuće, pa neće imati potrebu tražiti je u vašim prostorijama.

LITERATURA

LINKOVI

 

Anita Ivandić
Student 4. godine, smjer: profesor biologije i kemije
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb

 


Povratak na početnu stranicu biologije