Odgovori na postavljena pitanja - Biologija

Red: Cheleutoptera - nakaznici

Vanjska građa

Paličnjaci pripadaju redu nakaznika (Cheleutoptera). To su kukci neobična oblika tijela. Paličnjaci u pravilu nalikuju zelenoj ili smeđoj grančici i zbog toga su teško primjetljivi. Ta se pojava naziva fitomimeza. Oni mogu imati i druge oblike tijela, npr. listova drveća. Tijelo štapićasta oblika je maslinaste boje, dugačko do 10 cm.

Carausius morosus - indijski paličnjak, potječe iz Indije i često se uzgaja u insektariju

Paličnjaci najčešće žive u tropskoj Aziji i Novoj Gvineji. Bacillus rossi je vrsta europskog paličnjaka.

Na tijelu paličnjaka dobro je uočljiva glava koja se sastoji od akrona i 6 kolutića, prsa su sastavljena od tri kolutića dok je zadak sastavljen od 11 kolutića od kojih se dobro razabire samo njih 10. Zadnji, 11. kolutić, znatno je manji od ostalih i straga nosi člankovite nastavke, cerke. Na glavi se nalaze člankovita ticala i sitnije složene oči. S donje strane glave nalaze se usni organi prilagođeni grizenju i usitnjavanju hrane.

Prsni kolutići se međusobno razlikuju po veličini. Prvi je kolutić najkraći, a srednji najduži. Na svakom prsnom kolutiću nalazi se jedan par člankovitih nogu koje su podjednake veličine i podjednake građe. Zadak obuhvaća cijelu stražnju polovicu tijela indijskog paličnjaka.

Unutarnja građa

Duž cijelog tijela nalazi se cjevasto srce s devet pari ostiola (otvora) kojima hemolimfa ulazi u srce, a iz njega se dvjema žilama razlijeva u sinuse koji okružuju sve unutarnje organe (otvoreni optjecajni sustav). S obzirom da se izmjena dišnih plinova odvija pomoću sustava razgranjenih cjevčica (traheja) čiji najtanji ogranci dolaze do svih stanica u tijelu optjecajni sustav je znatno reduciran. Traheje se na površini tijela otvaraju odušcima (posebni otvori s mrežicom koja onemogućava ulaz prašine), a u svojoj stijenci imaju spiralnu hitinsku nit koja ih drži otvorenima i omogućava prolaz zraka. Probavni sustav se proteže od usta na prednjem dijelu tijela do crijevnog otvora na 11. kolutiću. Prednje probavilo počinje ždrijelom na koje se nastavlja jednjak koji prelazi u proširenu volju. Iza volje je žvačni i žlijezdani želudac. Iza želuca počinje crijevo koje pripada srednjem dijelu probavila. Na prijelazu srednjeg u stražnji dio probavila nalaze se nitaste Malpigijeve cjevčice koje služe kao sustav za izlučivanje dušičnih ostataka. Stražnje crijevo završava crijevnim otvorom. Po sredini tijela na trbušnoj strani nalazi se ljestvičasti živčani sustav. Sastavljen je od trodijelnog mozga (protocerebrum, deuterocerebrum i tritocerebrum) koji je pomoću okoždrijelnog prstena povezan s parnim podždrijelnim ganglijima. Uzdužnim živcima (konektivama) i poprečnim živcima (komisurama) podždrijelni gangliji su povezani s prvim parom prsnih ganglija, a oni su povezani s još dva para prsnih ganglija (ukupno tri para prsnih ganglija) i sedam pari začanih ganglija. Tako su svi gangliji međusobno povezani dvostrukom živčanom vrpcom pa oblikuju ljestvičavu strukturu.

Paličnjaci se razmnožavaju partenogenetski (mlade jedinke razviju se iz neoplođenih jaja) jer je mužjaka malo. U ženkama se nalazi rasplodni sustav koji čine zametne cjevčice ili ovariole. Svaka ovariola ima tri dijela. Na vrhu ovariole se nalaze tanki filamenti, zatim slijedi zametna komorica (germarij) pa zona sazrijevanja (mitelarij) i na kraju žumanjčište ili zona rasta (vitelarij). U germariju se proizvode zametne stanice, oocite, a u vitelariju se nalaze sve veće jajne stanice koje se opskrbljuju hranjivim tvarima iz okolnih folikularnih stanica. Zrelo jaje dobiva zaštitnu hitinsku ovojnicu s otvorom - mikropilom.

LITERATURA

• I. Habdija, B. Primc Habdija, I. Radanović, J. Vidaković, M. Kučinić, M. Špoljar, R. Matoničkin, M. Miliša: PROTISTA - PROTOZOA I METAZOA - INVERTEBRATA, Samobor 2004.
• I. Matoničkin, B. Primc - Habdija, I. Habdija: BESKRALJEŠNJACI, Zagreb 2001.

Adriana Ritec
Student 4. godine, smjer: profesor biologije i kemije
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb