bio-logo.gif - 18,90 K Odgovori na postavljena pitanja - Biologija

 

328. Recite mi molim Vas nešto više o štipavcima.
        Čakovec

 

Razred: Arachnida - paučnjaci
Red: Scorpiones - štipavci

Štipavci su najveći kopneni paučnjaci. Osim toga, štipavci su i najstariji jer su poznati od doba silura. Prednje tijelo, prosoma, nije posebno odijeljeno od stražnjeg tijela, opistosome. U sredini glave su dva glavna oka, a sa strane dvije hrpice od 2 do 5 bočnih očiju. Kliješta su na prednjem tijelu, kratka su i jaka te se slabo ističu. Čeljusne noge su velike i mnogo dulje od ostalih nogu. Na njima su snažne štipaljke.

Stražnje tijelo sastoji se od 12 kolutića i nije jednolično široko.Sedam prednjih kolutića, koji izgrađuju srednji dio tijela, mezosomu, mnogo su širi od pet zadnjih kolutića i pigidija (telzona) koji čine stražnji dio opistosome, metasomu. Zbog toga se stražnji dio tijela čini kao rep koji štipavci mogu uzdignuti iznad tijela. Telzon ima na kraju otrovnu bodlju, a u odebljalom dijelu dvije otrovne žlijezde koje se otvaraju na vrhu bodlje svaka posebnom cjevčicom.

Štipavci dišu lepezastim uzdušnicama, kojih imaju 4 para u srednjem tijelu, a njihovi duguljasti odušci vide se s donje strane na 3 - 6 kolutiću.

Živčevlje se sastoji od velikog moždanog ganglija i 6 trbušnih ganglija u prednjem tijelu koji su zajedno skupljeni u veću nakupinu.

Probavilo se proteže kao ravna cijev kroz čitavo tijelo i završava na posljednjem kolutiću stražnjeg tijela prije telzona. U srednjem tijelu oko crijeva je velika probavna žlijezda. Za izmetanje, ekskreciju, štipavci imaju na kraju srednjeg crijeva dva para Malpigijevih cjevčica.

Kod štipavaca su organi za optjecanje krvi najpotpunije izgrađeni. Dugačko srce sa sedam pari otvora (ostiola) nalazi se na leđnoj strani tijela. Ono napravi 60 - 150 otkucaja u minuti.

Plodila štipavaca su posebna oblika. Parni sjemenici i jajnici su ljestvičavi. Parni jajovodi se pri kraju prošire u sjemena spremišta i združe u zajednički izlazni dio koji ima spolni otvor na početku srednjeg tijela ispod spolnog poklopca što se nalazi ispred češljastih privjesaka.

Jajašca se razvijaju u jajniku, već prema vrsti, od 5 - 16 mjeseci. U jajašcima se gotovo potpuno razviju mladi, pa čim ih ženka snese, odmah izađu. Oni se rađaju gotovo izrasli, te su štipavci ovoviviparne vrste. Prvih su dana dugački tek koji milimetar, bjelkasti su i slabi, stoga se popnu ženki na leđa, koja ih tako čuva. Potpuno odrastu tek za 18 mjeseci.

Spolovi se dobro razlikuju izvana. Tijelo i udovi mužjaka su vitkiji nego u ženke, a i broj zuba na češljastom privjesku je veći. Kakvo je biološko značenje tih spolnih razlika još nije jasno.

Štipavci se hrane manjim kukcima, stonogama i paucima koje love štipaljkama. Veće životinje koje se opiru, ubijaju ubodom otrovne bodlje. Komadaju ih kliještima i na njih ispuštaju probavni sok iz srednjeg crijeva koji tkiva rastvara u kašu, a zatim to usišu pomoću ždrijela i dalje probavljaju u srednjem crijevu.

Štipavci su slabo pokretne životinje koje se danju sakrivaju po zakućcima, pa zbog toga trebaju malo hrane. Mogu dugo gladovati, neki čak i više od godinu dana. Nakon parenja ženka obično pojede mužjaka da ima više hrane za jajašca.

Ubod vrste štipavca Euscorpius italicus i E. carpathicus uzrokuje samo lakše otekline i crvenilo. Svjež otrov iz Buthus gibbosus u količini od osam miligrama ubija psa srednje veličine, a i djete predškolske dobi. Otrov djeluje na živčani sustav, povisuje permeabilnost staničnih membrana te kalij odlazi u citoplazmu što na kraju dovodi do paralize. Otrov je kemijskim sastavom toksalbumin. Osim toga, ubod uzrokuje lokalne bolove, povraćanje, proljev, povišenje tlaka i smetnje u disanju. Bolesniku se može pomoći isisavanjem i podvezivanjem rane, uštrcavanjem 20 cm3 0,025% KMnO 4 ili vitamina C u okolinu uboda.

Štipavci većinom žive u tropskim i sutropskim područjima, ali ih ima i u umjerenom području. Poznato ih je oko 600 vrsta; najdulja vrsta je Pandinus imperator (18 cm).

LITERATURA

LINKOVI

 

Adriana Ritec
Student 4. godine, smjer: profesor biologije
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb

 


Povratak na početnu stranicu biologije