bio-logo.gif - 18,90 K Odgovori na postavljena pitanja - Biologija

 

330. Molim vas možete li mi reći nešto više o glasanju životinja. Dobio sam referat pa me zanima gdje bih sve mogao tražiti informacije.
        O.Š. Mladost, Osijek

 

Zvukovi koje proizvode životinje mogu biti: za svakodnevnu međusobnu komunikaciju (hrana), upozoravajući, teritorijalni, za gradnju gnijezda i za parenje.

Ptice pokazuju izvrsnu glasovnu nadarenost. Kod ptica postoji tzv. pjevalo koje se nalazi na dnu dušnika prije samog grananja u dušnice. Sastoji se od par polumjesečastih membrana unutar dušnika, a napinju ih sa vanjskim mišićima (u goluba su samo dva para mišića a u ptica pjevica može ih biti i do sedam pari). Među pticama ima mnogo onih koje se javljaju s tek nekoliko glasova ili samo neugodno kriješte oštrim glasovima, ali većina ima zvonki, čist i pun glas. Nisu zabilježene potpuno nijeme ptice. Ptičji glas omogućuje bogato izražavanje i ljupki pijev. Ptice mame i dozivaju, pokazuju radost i ljubav, uzajamno se izazivaju na borbu ili na zaštitu i otpor, opominju pred neprijateljima i drugim opasnostima i međusobno razmjenjuju različita informacije. Pri tome se sporazumijevaju ne samo unutar svoje vrste nego i bolje obdarene ptice "govore" manje nadarenima. Pravo pjevanje istaknuto je svojstvo muškog spola. Svaka pojedina vrsta ima svoje posebne glasove i određeni opseg glasa. Svaka od njih povezuje glasove na poseban način u kitice koje se većom ili manjom punoćom, zaobljenošću i snagom tonova lako mogu razlikovati od sličnih glasova. Kod nekih vrsta pjevanje se kreće u svega nekoliko tonova, dok druge vrste vladaju čitavim oktavama. Ako su odsječci pjesme ili strofe oštro i određeno ispjevani i međusobno jasno odjeljeni, onda je to "pjev", dok neprestano mijenjanje glasova bez povezivanja glasova u strofe nazivamo općenito "ptičje pjevanje".Tako slavuj izvija svoju pjesmu - on bigliše, dok ševa pjeva.

Dupini prilikom glasanja ispuštaju čitavu paletu ultrazvučnihih signala pomoću kojih komuniciraju - od cičanja, piskutanja, kliktanja do pjevnih melodija. Takvo glasanje neki znanstvenici smatraju raznolikim poput nekog jezika. Zvukovi im mogu služiti za hvatanje plijena jer jačinom mogu onesvijestiti ribu, a ponekad im služe i kao sredstvo za ometanje drugih dupina.

Šišmiši se orijentiraju pomoću eholokacije. Cijeli sustav zvučne navigacije i snalaženja u prostoru zasniva se na činjenici da se zvučni valovi odbijaju od prepreka. Šišmiš stalno šalje i prima određene zvukove koji mu tako omogućavaju stvaranje zvučne slike. Zato kažemo da šišmiši "vide" ušima. Način na koji šišmiši odašilju zvuk i njegova frekvencija značajke su vrste. Uz pomoć uređaja koji pretvara ultrazvuk (frekvencije nečujne ljudskom uhu, od 20 do 160 kHz) u nama čujan zvuk, iako uopće ne vidimo životinju, možemo utvrditi prisustvo neke vrste šišmiša.

LINKOVI

 

Petra Reketi
Student 4. godine, smjer: profesor biologije i kemije
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb

 


Povratak na početnu stranicu biologije