Odgovori na postavljena pitanja - Biologija

Stanice koje su preteče oocita (spolne prastanice, oogonije) potječu od endoderma žumanjčane vreće, one tijekom embrionalnog života putuju do spolnog nabora i nasele se u embrionalnu osnovu jajnika. Iz oogonija se tijekom intrauterinog života mitotičkim diobama razvijaju primarne oocite i žensko novorođenče u svojim jajnicima sadrži isključivo primarne oocite čiji broj se nakon rođenja ne povećava. Smatra se da žensko novorođenče u oba jajnika ima oko 400 000 tisuća jajnih folikula s primarnim oocitama od kojih tijekom generativnog razdoblja žene (od menarhe - prve menstraucije pa do menopauze) sazrije (dosegne stadij Grafovog folikula i ovulacije) samo njih 350-400, svi ostali folikuli propadaju u bilo kom stadiju sazrijevanja zbog degenerativnih promjena koje zovemo atrezijom. Primordijalni folikuli i folikuli u rastu (sekundarni, mjehurasti folikuli) sadrže primarne oocite koje odgovaraju primarnim spermatocitama u sjemenskim kanalićima. Prva mejotska dioba završava se neposredno prije ovulacije (stadij zrelog Graafovog folikula). Pri tome se kromosomi podjednako raspodjele između stanica kćeri, ali jedna od sekundarnih oocita zadržava skoro svu citoplazmu. Druga stanica postaje prva polocita i sadrži malo citoplazme i jezgru s n brojem kromosoma. Nakon izbacivanja prve polocite, dok je primarna oocita još u kori jajnika započinje druga mejotska dioba koja se zaustavlja u metafazi, a završit će samo ako dolazi do oplodnje. Dakle, kod čovjeka kao i u nekih drugih vrsta druga mejotska dioba završava samo ako dođe do prodiranja spermija u jajnu stanicu (oplodnja).

Oogeneza http://www.emc.maricopa.edu/faculty/farabee/BIOBK/oogenesis.jpg

Literatura:

• Junqueira L.C., Carneiro J., Kelley R.O. "Osnove histologije" ,Školska knjiga, Zagreb, 1999.

Dr.sc. Andreja Lucić
viši asistent na Zoologijskom zavodu
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb