Odgovori na
postavljena pitanja - Biologija
Odgovori na
postavljena pitanja - Biologija
345. Treba mi sve o poliplacophori, tj. hitonima.
Mnogoljušturaši pripadaju koljenu Mollusca - mekušci i čine poseban razred Polyplacophora ili Placophora ili Loricata - mnogoljušturaši.
To su plosnati jajoliki mekušci. Leđna strana pokrivena je ljuskom koja je sastavljena od osam pločica poredanih u nizu. Naprijed je anteriorna ili cefalitička, na kraju je posteriorna ili analna pločica, a između njih su medijalne pločice. Pločice su građene od dva sloja: gornji sloj je obojeni tegumentum sastavljen od bjelančevine konhiolina koji je impegniran kalcij-karbonatom, a donji sloj je artikulamentum građen od vapnenca. Tegumentum sadrži mnogo osjetnih organa - esteta osjetljivih prema dodiru i svjetlu, a s gornje strane je pokriven periostrakumom koji je građen od konhiolina. Artikulamentum je širi od tegumentuma i njegov rubni dio pokriven je mesnatim pojasom, perinotumom koji se smatra organom homolognim plaštu drugih mekušaca. Perinotum je građen od epiderma koji je pokriven čvrstom kutikulom koja sadrži iglice zrnca ili ljuske hitinozna ili vapnenasta sastava. Na trbušnoj strani životinje unutar perinotuma je potplatasto stopalo, a između ta dva dijela se nalazi škržni žlijeb u kojem je red perastih škrga. Stopalo je u svih mnogoljušturaša dobro razvijeno, služi za prianjanje uz podlogu i građeno je od mišića. U glavi mnogoljušturaša nalazi se ganglijski prsten iz kojeg sa svake strane izlaze po dvije živčane vrpce koje se granaju i inerviraju sve organe (stopalo, plašt, usta, škrge...). Usni otvor je s trbušne strane blizu stopala, na njega se nastavljaju ždrijelo sa slinskim žlijezdama i trenicom (radulom) koja sadrži nizove nazubljenih pločica, zatim jednjak, nešto širi želudac te srednje i stražnje crijevo koje završava crijevnim otvorom. Hrane se algama i drugim organizmima koji žive na kamenju. Imaju srce smješteno s leđne strane ispod sedme i osme ljuske, a sastavljeno je od nekoliko pretkomora i jedne komore. Iz komore krv ulazi u aortu iz koje se razlije po zatonima (šupljinama) unutar tijela i oplakuje sve organe. Krv sadrži respiratorni pigment hemocijanin koji veže i prenosi kisik po tijelu. Mnogoljušturaši imaju jedan par organa za ekskreciju u obliku obrnutog slova U, počinju trepetljikavim lijevkom na koji se nastavlja cjevčica koja se otvara ispod sedme pločice ljuske gdje se nalazi mokraćni otvor. Izlučuju amonijak ili mokraćevinu pa su stoga amoniotelične ili ureotelične životinje. Svi mnogoljušturaši su razdvojena spola, gonade su parne, ali su stopljene u jednu neparnu gonadu smještenu iznad crijeva. Gonade izlučuju jaja i spermije kroz dvije cijevi u škržni žlijeb. Razmnožavanje je isključivo spolno, mužjak izbaci sjeme koje oplodi jaja omotana sluzi koja nese ženka. Kako se jaja zadržavaju u škržnom žlijebu to bi bio jednostavan način njegovanja legla.
Mnogoljušturaši su isključivo stanovnici mora, a najviše vrsta živi na čvrstom dnu u području plime i oseke što im omogućuju plosnata ljuska i široko stopalao. Pronađene su i vrste koje obitavaju i na dubinama do 4200 m. Dubokomorski oblici su puno svjetliji nego površinski, većina ih pripada redu Lepidopleurina (npr. kozmopolitske vrste Lepidopleurus cancelatus i L. cajetanus koja živi i u Jadranskom moru). Najveća vrsta je Ischnochiton (Amicula) stelleri duljine 30 cm koja živi u Tihom oceanu. Jadranske vrste su i Ischnochiton rissoi, Callochiton laevis, Chiton olivaceus (babuška), Ch. corallinus, Acantochiton communis i A. fascicularis.
 |
 |
 |
LITERATURA:
LINKOVI:
Dr. sc. Andreja Lucić
viši asistent na Zoologijskom zavodu
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
Povratak na početnu stranicu biologije
© E-škola u suradnji s 
om.