Odgovori na postavljena pitanja iz biologije

Odgovori na postavljena pitanja - Biologija

346. Molim Vas da mi napisete cijeli postupak prstenovanje jedne ptice te opisete kako izgleda prsten, koje oznake, boje oblike nosi na sebi (ako moze koja fotka, jos bolje...) te kuda najcesce sele nasih 20-ak najrasprostranjenijih ptica selica, a koje najcesce i odakle dolaze k nama...unaprijed hvala...
Osijek

Prstenovanje ptica najviše se provodi za migracije ili u vrijeme gniježđenja. Ptice se najčešće love mrežama koje su razapete između aluminijskih štapova. Pri tome je važno da to rade educirani prstenovači da se ptice ne bi ozlijeđivale, kao i to da se provodi sustavno i planski na mjestima gdje se može očekivati da ćemo prstenovanjem dobiti podatke korisne za ornitologiju.

Nakon vađenja iz mreže određuje se vrsta kojoj ptica pripada kao i spol i starost, ptica se važe, mjeri se dužina krila, a uzimaju se i druge mjere i podaci ovisno od potreba istraživanja (krilna formula, opernaćenost itd). Prsten se stavlja na nogu i steže posebnim kliještima da bi bio dobro zatvoren i da ne ometa pticu. Standardni prstenovi su aluminijski i na njima piše Ornit. Inst. Zagreb Croatia, slovna oznaka veličine prstena i broj.

AA aluminij 2,0X 5,0 X 0,35 mm	Žviždak, kraljić
BB aluminij 2,3 X 5,0 X 0,35 mm	Sjenice, grmuše, zebe
CA aluminij 2,8 X 5,0 X 0,5 mm	Ševe, slavuji, strnadice
DA aluminij 3,3 X 7,0 X 0,7 mm	Kulici, male prutke
EA aluminij 3,5 X 4,5 X 0,6 mm	Čiope, pčelarice, vodomari
HA aluminij 4,2 X 7,0 x 0,7 mm	Kosovi, pupavci, djetliči
JA aluminij 5,5 X 7,0 X 0,7 mm	Muljače, šojke
KA aluminij 6,0 X 5,0 x 1,0	Kukavice, grlice, gugutke
LA aluminij 7,0 X 9,0 X 1,0	Čukovi, svrake
MA aluminij 9,0 X 9,0 X 1,0	Vrane, male patke
PA aluminij 11 X 10 X 1,5	Škanjci, veliki gnjurac
SA aluminij 13 X 10 X 1,5	bez preklopa: čaplja danguba s preklopom: jastreb, gavran
TA aluminij 16 X 15 X 1,5	bez preklopa: roda, siva čaplja s preklopom: bukoč, zmijar
UA aluminij 26 X 20 X 2,0	(s preklopom) Labud, sup, suri orao, ušara

Nekim vrstama npr. galebovima i rodama uz aluminijski stavljaju se plastični prstenovi u boji koji se mogu očitati dalekozorom iz daljine. Galebovi prstenovani u hrvatskoj nose žute i crvene prstenove sa oznakom S. (vidi slike)

Većina vrsta koje gnjezde kod nas a migratorne (npr. trstenjak cvrkutić, A. scirpaceus, grmuša pjenica, S. communis, vuga, O.oriolus, sele u Afriku. Bijela roda C. ciconia seli preko Sinaja a spušta se sve do Južne Afrike. Pčelarica, M. apiaster također prezimljuje sve do južne Afrike. Laste, H. rustica i slavuji, E. megarhynchos prezimljuju u središnjem djelu Afrike. Svračci, L. collurio zimuju u Istočnom djelu Afrike i bliskom istoku, čvorci, S. vulgaris, kamenjar, O. oenanthe u sjevernom djelu Afrike. Mrki sokol, F. eleonorae, gnijezdi na našim otocima i obali, a prezimljuje na Madagaskaru. Galebovi klaukavci, L. cachinnans nisu prave selice već skitalice koje izvan sezone gniježđenja odlaze do Njemačke, Poljske, Finske ali i Španjolske.

Veliki svračak, L. excubitor gnijezdi u sjevernoj Evropi a kod nas prezimljuje. Ždral G. grus gnijedi u Sjevernoj Evropi, a u našoj zemlji se pojavljuje samo u vrijeme seobe. Zimuje u Sjevernoj Africi. Veliki broj čurlina (kulici, prutke, žalari), koje su gnjezdarice tundre također su kod nas samo prolaznice za seobe, ali manji broj zimuje na nekim djelovima naše obale.

Vladimir Bartovsky
Viši tehničar na Zoologijskom zavodu
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb

Povratak na početnu stranicu biologije