bio-logo.gif - 18,90 K Odgovori na postavljena pitanja - Biologija

 

350. Molim Vas za referat o kukcima kao štetočinama!
        Beograd

 

Organizme koji svojim djelovanjem remete ranije uspostavljenu povoljnu životnu ravnotežu drugih organizama, odnosno koji drugima nanose štetu, mogli bi nazvati štetočinama.

Kada ljudi govore o štetočinama, najčešće spominju organizme koji direktno ili indirektno narušavaju kvalitetu njihova života, bilo da izravno utječu na zdravlje ljudi ili uništavaju gospodarska dobra.

Prema literaturnim podacima na planeti Zemlji do sada je opisano oko 1 604 000 životinjskih vrsta, od čega oko 800 000 vrsta kukaca.

Pretpostavlja se da je trenutni broj životinjskih vrsta daleko veći pri čemu se samo za kukce predviđa raznolikost od oko 5 000 000 vrsta. Dakle, kukci predstavljaju vrlo impozantnu životinjsku skupinu kako svojom brojnošću tako i svojim karakteristikama. Kada bi svi oni bili štetni za ljude to bi bila jako nepovoljna situacija no, na sreću, to nije tako.

Kukce koji su štetni za ljude možemo podijeliti s obzirom na vrstu štete koju nanose na:

  1. kukce koji se hrane ili na bilo koji drugi način oštećuju biljne materijale važne ljudima te na taj način izazivaju gospodarsku štetu;
  2. kukce koji napadaju životinje i ljude zbog vlastitog hranjenja te predstavljaju poljoprivrednu i zdravstvenu nepogodnost.

KUKCI ŠTETOČINE NA BILJKAMA

Ovdje su navedene samo neke porodice kukaca karakteristične za naše geografsko područje.

Porodica Chrysomelidae - zlatnice

Hrani se krumpirovim lišćem, a kako se pojavljuje u rojevima može nanijeti velike štete poljoprivrednim dobrima. Osim što izgrizaju lišće, mogu prenositi i različite uzročnike biljnih oboljenja virusnog ili bakterijskog podrijetla. Ljudi ih uništavaju insekticidima.

Porodica Aphididae - ušenjci
Također napadaju kultivirane poljoprivrede kulture naših krajeva pri čemu se služe dobro razvijenim usnim organima za bodenje i sisanje. Mogu prenositi biljne viruse i bakterije. Simptomi napada ušenjcima su kovrčavost, uvijenost, zadebljanje i promjena boje listova.

Porodica Elatridae - klišnjaci
Napadaju povrtnice na vlažnim terenima ostavljajući rupičasta oštećenja u obliku hodnika u gomoljima, korijenima i stabljikama biljnog organizma.

Porodica Gryllotalpidae - rovci
Gryllotalpa gryllotalpa L.-rovac, kopa hodnike pod zemljom te izgriza gomolje povrtnica.

Porodica Melollonthinae - hruštevi
Melollontha melollontha L.-obični hrušt, usni aparat je prilagođen grizenju te najčešće grize gomolje biljaka. Vrlo je čest plijen ptica.

Porodica Geometridae - grbice
Gusjenice se hrane lišćem povrtnica.

Porodica Noctuidae - sovice
Leptiri koji svojim djelovanjem oštećuju nadzemne, prizemne i podzemne dijelove biljnog organizma.

Porodica Aleurodidae - bijeli ušenjci

Porodica Pieridae - bijelci
Leptiri čije gusjenice su izrazito opasne za lišće povrtnica

Porodica Borboridae - truležarke

Porodica Anthomyiidae - cvjetne muhe
Hylemia brassica L.- cvjetna muha. Ličinke muhe napadaju mladi luk u kojemu buše hodnike.

KUKCI ŠTETOČINE NA ŽIVOTINJAMA I LJUDIMA

Ovdje su navedene samo neke porodice kukaca štetnih ljudima i životinjama.

Porodica Blattidae - žohari
Osim što uništavaju papir, kožu i odjeću, prijenosnici su mnogih zaraznih bolesti. Rasprostranjeni su po čitavom svijetu.

Porodice Tineidae - moljci
Ljudima najviše štete nanosi sukneni moljac Tineda biselliella koji se hrani tvarima iz tkanine.

Porodica Pyralididae - resičari
Uništavaju saće u košnicama.

Porodica Culicidae - komarci Jednim dijelom se hrane krvlju ljudi i životinja te su prijenosnici mnogih opasnih bolesti (malarija, filarija žuta groznica, california virus).

Porodica Tabanidae - muhe
Život im je vezan uz gnoj i trulež te su kao takve vezane uz prijenos mnogih zaraznih bolesti.

Porodica Calliphoridae - zujare Usni organi prilagođeni su bodenju. Potencijalni su prijenosnici različitih bolesti.

Porodica Sarcophagidae - mesaruše

Porodica Glossinidae - muhe ce ce
Porodica je specifična u tropskim krajevima Afrike. Jedinke ove vrste prenose uzročnike bolesti spavanja.

LITERATURA:

LINKOVI:

 

Mario Kekez
Student 4. godine, smjer: profesor biologije i kemije
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb

 


Povratak na početnu stranicu biologije