Odgovori na postavljena pitanja - Biologija

Terminom plankton označava se vrlo raznovrsna skupina organizama (ponekad i virusa) mikroskopskih veličina koji lebde u stupcu slane morske ili kopnene slatke vode.

Plankton mogu predstavljati bakterije (bakterioplankton), alge (fitoplankton), askomiceti-gljive(nalazimo ih u morskom planktonu), životinjski organizmi (zooplankton) te strukture na granici živog i neživog-virusi.

Planktonske jedinke koje žive u morima, jezerima te ostalim kopnenim stajačicama nazivamo limnoplanktonom, dok one koje žive u protočnim sustavima (rijeke) nazivamo potamoplanktonom.

Fitoplankton

Fitoplankton predstavljaju jednostanični i kolonijalni, autotrofni i heterotrofni mikroorganizmi - alge koji žive u slobodnom stupcu vode oceana, obalnih mora, kopnenih stajačica i velikih rijeka.

Slika 1. Predstavnik fitoplanktona, Cyclotella menenghiniana

Autotrofni i miksotrofni plankton - fitoplankton pojavljuje se u površinskim dijelovima oceana (do dubine od oko 150m) te u površinskim tokovima kopnenih voda gdje ima dovoljno svjetlosti za obavljanje fotosinteze. Prema određenim eksperimentalnim modelima fitoplankton je odgovoran za 95% fotosinteze u oceanima te za vezanje oko 40% ugljika u biosferi.

S obzirom na veličinu planktonskih čestica fitoplankton možemo podijeliti na:

• makroplankton (veličina čestica izražava se u milimetrima)
• mezoplankton (veličina čestica u rasponu 200 µm -20 000 µm)
• mikroplankton (čestice veće od 20 µm)
• nanoplankton (veličina česticau rasponu 2-20 µm)
• pikoplankton (veličina čestica u rasponu 0.2-2 µm)

Neki autori razlikuju još forme ultraplanktona i femtoplanktona.

Zooplankton

Zooplankton predstavljaju heterotrofni mikroskopski organizmi životinjskog tipa stanice koji lebde u vodenom stupcu slatke ili slane vode. Uz fitoplankton predstavljaju hranu većim životinjskim organizmima.

Slika 2. Predstavnik zooplanktona (jedinka iz skupine rakova veslonožaca)

Zooplankton čine različiti oblici praživotinja (iako ne ulaze u carstvo životinja već dolaze iz zasebnog carstva protista) te mikroskopski predstavnici carstva životinja.

Životinjske planktonske vrste dolaze i iz skupine beskralješnjačkih organizama (niži raci kao što su veslonošci, vodenbuhe, ličinke školjkaša) i iz skupine svitkovaca (uglavnom ličinački oblici određenih vrsta).

Bakterioplankton

Predstavljaju ga prokariotski organizmi bakterijskog tipa stanice.

Kao posebna skupina bakterijskog planktona ističu se cijanobakterije ili modrozelene alge (za razliku od modrozelenih algi sve ostale alge su organizmi eukariotskog tipa stanice). Cijanobakterije mogu zahvaljujući posebnim staničnim strukturama (tilakoidne membrane i cijanosomi) vršiti fotosintezu te se time približavaju eukariotskim algama.

Planktonski sastav određenog ekosustava ovisi o mnogim okolišnim čimbenicima (temperatura, količina kisika, svjetlost, količina anorganskih i organskih tvari i dr.) te neprestano varira. Istraživanja planktona vrše se na različite načine. Skupljanje planktona može se provoditi uzimanjem uzoraka slatke ili slane vode posebnim posudama (crpcima), korištenjem planktonskih mreža i slično. Određivanje broja pojedinih vrsta provodi se optičkim i elektronskim brojanjem te satelitskim praćenjem koncentracija fotosintetskih pigmenata fitoplanktona.

LITERATURA:

• D. Viličić "Fitoplankton u ekološkom sustavu mora", Školska knjiga, Zagreb 2003.
• I. Matoničkin, I. Habdija, B. Primc-Habdija "Beskralješnjaci - biologija nižih avertebrata", Školska knjiga, Zagreb, 1999
• I. Matoničkin, I. Habdija, B. Primc-Habdija "Beskralješnjaci - biologija viših avertebrata", Školska knjiga, Zagreb 1999

LINKOVI:

• http://www.vattenkikaren.gu.se/fakta/arter/crustace/cirriped/cirrnaup/cirrna.jpeg

Mario Kekez
Student 4. godine, smjer: profesor biologije i kemije
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb