bio-logo.gif - 18,90 K Odgovori na postavljena pitanja - Biologija

 

360. Hej, ja bih saznala nešto o vidri. Puno hvala!

 

Koljeno Vertebrata (kralješnjaci)
Razred Mammalia (sisavci)
Red Carnivora
Porodica Mustelidae
Rod Lutra
Vrsta Lutra lutra

Europska je vidra (Slika 1) iznimno plaha, suzdržljiva životinja koja živi samotnjački i pretežno je aktivna noću. Najviše lovi u močvarnim vodama, gdje u potrazi za hranom prelazi velike udaljenosti i pritom se seli iz jednog u drugi riječni sustav. Tragove im najčešće nalazimo u blatu kraj potoka i rijeka. Na tim je mjestima posebno ranjiva i često ulijeće u zamke koje su zapravo bile postavljene za druge životinje. Razlog usamljeničkom načinu života vidre potreba je za velikim životnim prostorom. Ona ga redovito kontrolira i označuje svojim izmetom. Ženka s mladuncima posjeduje manji teritorij u sklopu velikog područja mužjaka.

Slika 1. Vrsta Lutra lutra (www.jjphoto.dk)

Prehrana i način lova

Vidra se prvenstveno hrani ribom. U lovu nije izbirljiva i u pravilu lovi plijen koji najlakše može uhvatiti. Ipak, najomiljenija hrana su joj jegulje. Osim toga hrani se i rakovima, vodenim kukcima, žabama i pticama, a neće odbaciti niti mlade kuniće. Vidre koje žive u blizini mora hrane se rakovima i raznim morskim ribama.

Vidra je pod vodom vrlo okretna. Građa njezina tijela upravo je nenadmašivo osposobljava za plivanje i ronjenje.U vodi može izdržati vrlo dugo, a za hvatanje plijena služi joj oštro, izvrsno i snažno zubalo. Vidra pliva tako majstorski, u svim smjerovima, da joj progonjena riba samo uz krajnji napor može izbjeći.

Ribe nakon duge potjere često natjera u travom obrastao tjesnac, napada ih odozdo i zatim zgrabi svojim snažnim čeljustima i oštrim zubima.

Mladunci nauče plivati u dobi od 12 tjedana kad im naraste vodootporno krzno.

Slika 2. Europska vidra u lovu (www.natur-lexikon.com/)

Razmnožavanje

Vidre nemaju određeno vrijeme za parenje. Na području jednog mužjaka živi nekoliko ženki pa kad su one spremne za parenje, mužjak ih naizmjenice posjećuje tijekom nekoliko dana u njihovim nastambama.

Ženka u svojoj nastambi, koju obično iskopa među korijenjem drveta koje raste u blizini, najčešće okoti 2 - 3 mladunca. Vidre katkad koriste i napuštene nastambe zečeva i jazavaca ako nisu daleko od vode, a gotovo uvijek ima nekoliko nastambi koje koristi prema potrebi.

Prvih šest tjedana života mladunci su potpuno bespomoćni i žive samo od majčina mlijeka. Mužjaci nemaju udjela u odgoju mladih. Nakon osam do devet mjeseci mlade će se vidre prvi put za kratko vrijeme odvojiti od majke. Potpuno samostalne postaju s dvanaest mjeseci.

Slika 3. Europska vidra (www.iec.es)

Zaštita vrste

Zbog bezobzirnog lova, trovanja i uništavanja njezinog životnog prostora, vidra je danas postala jedna od najugroženijih vrsta sisavaca u srednjoj Europi. Umjetnim uzgojem i ponovnim naseljavanjem pokušava se u novije vrijeme spriječiti izumiranje te vrste.

Neizvjesnu budućnost ima i njezina južnoamerička rođakinja, amazonska golema vidra (Pteroneura brasiliensis). U potrazi za vrijednim krznom amazonske goleme vidre lovci su je drastično istrijebili, pa joj na većini staništa prijeti izumiranje.

LITERATURA

 

Dragana Krstičević
apsolvent, smjer: ekologija
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb

 


Povratak na početnu stranicu biologije