Odgovori na postavljena pitanja - Biologija

Na site-u od Nature magazina (www.nature.com) ima stranica o ptičjoj gripi ("avian flue blog"), a vjerojatno se odatle može "linkati" na neke stranice. Proljetos je izašao i tematski broj časopisa Nature o ptičjoj gripi (jedan od brojeva objavljen u svibnju ili u travnju).

Postoji domaća literatura o animalnim virusima (Presečki i suradnici (2002) Virologija. Medicinska naklada, Zagreb), a ima i starijih knjiga o temeljnim odrednicama virusa (starija izdanja od Presečkoga, Brudnjakova virologija).

Virus ptičje gripe je samo jedna od varijanti virusa gripe A i tako i izgleda. Pitanje o mutaciji s mitohondrijskom DNA je zapravo bespredmetno. Virus gripe je RNA-virus i mehanizmi njegove mutacije su određeni na dva načina:

1. promjene se zbivaju kao pojedinačne mutacije u fragmentima njegovog genoma (antigensko skretanje ili drift - oko 1% genoma se mijenja godišnje) spontano, odnosno kao rezultat relativno učestalih pogrešaka RNA-ovisne RNA-polimeraze (enzima koji replicira genom i ima slabu lektorirajuću aktivnost). Enzimi koji repliciraju i/ili popravljaju mutacije u DNA s ovime nemaju velike veze.
2. Značajnije promjene u genomu (20-50% godišnje) zbivaju se kao rezultat pseudorekombinacija (antigenski pomak) tj. miješanja fragmenata genoma (ima ih 8) različitih sojeva virusa gripe, odnosno podtipova gripe A nazvanih na temelju antigena koje zovemo hemaglutinin (H) i neuraminidaza (N) koji se kodiraju na različitim fragmentima genoma. Dakle, nema paralele s mitohondrijskom DNA.

Opasnost za ljude bi postojala tek ukoliko podtip H5N1 (što je oznaka podtipa ptičje gripe) mutirao u tom smjeru da se može prenositi s čovjeka na čovjeka. Za sada čak i prijenos s ptice na čovjeka ide iznimno teško i do gore-spomenute mutacije može doći ili ne mora, a pogotovo ne u nekom kraćem razdoblju. No, virus gripe zbog dva načina promjene genoma spada u brzo mutirajuće viruse i svaki soj koji se agresivno širi u sličnim vrstama (ovom slučaju ptice) treba suzbiti na izvoru. Utoliko su mjere koje bi suzbile širenje virusa među pticama opravdane i iskorjenjuju opasnost na izvoru.

To je za sada moj komentar cijele situacije. Prava adresa za ova pitanja su ljudi s Veterinarskog instituta (Dr. sc. Vladimir Savić), ali oni su trenutno vjerojatno prezauzeti testiranjima.

U Prirodi je Dr. sc. Vladimir Savić već dva puta pisao o ptičjoj gripi. Članci:

• Kuga peradi ili influenca ptica? Priroda 90: 873 (3), 2000.
• Gripa ptica-globalni problem. Priroda 94: 920 (3), 2004.

Nadam se da će koristiti.

Doc. dr. sc. Dijana Škorić
Katedra za virologiju, Botanički zavod
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb