Odgovori na postavljena pitanja - Biologija

MOZGOVNE KLIJETKE (KOMORE) - ventriculi cerebri, četiri su šupljine uklopljene u mozgovni sustav i ispunjene mozgovnomoždinskom tekućinom (cerebrospinalni likvor).

Produžena moždina i most oblikuju rombičnu jamu što tvori dno četvrte mozgovne klijetke, ventriculus quartus, a njezin krov poput svoda oblikuje mali mozak. Četvrta se klijetka nastavlja u uski kanal kralježnične moždine. Na prednjem se kraju mosta četvrta klijetka nastavlja u usku cjevčicu koja prolazi u srednji mozak i nazvana je vodovodom srednjeg mozga.

Sprijeda se vodovod proširuje te nastaje treća mozgovna klijetka, ventriculus tertius. Postrane stijenke treće moždane klijetke oblikuju parne sive jezgre - brežuljak (talamus) i podbrežje (hipotalamus).

U nutrini obiju mozgovnih polutki nalazi se po jedna postrana klijetka, venticulus lateralis, koje su međukljetčanim (interventrikularnim) otvorom spojene s trećom klijetkom. Postrane klijetke zapremaju sredinu mozgovne polutke i sežu daleko u čeoni i zatiljni te u sljepoočni režanj.

A zašto su tu gdje jesu - za to su odgovorni evolucijski procesi. Naime, već kod najjednostavnijih beskolutićavaca (npr. razred virnjaci) opaža se skupljanje osjetnih organa i živčanih središta ili mozga na prednjem dijelu tijela jer za kretanja prednji dio životinje dolazi u dodir s novom okolinom koju treba ispitati. Tako je aktivnost životinje i bilateralna simetrija uzrokovala razvoj glave i cefalizaciju, koja između ostalog obuhvaća i koncentaciju središnjeg dijela živčanog sustava na prednjem dijelu tijela. Kako su se tijekom evolucije iz beskralješnjaka razvili kralješnjaci sve više je dolazilo do razvoja mozga, ali njegovo mjesto je i dalje zadržano u području glave, a kod razvijenijih oblika i unutar lubanje koja ga štiti. Ljudi su najrazvijeniji kralješnjaci. Iz analize fosilnih ostataka proizlazi da se čovjek odvojio od čovjekolikog majmuna, ali za razliku od njega ima veliki volumen mozga i hoda uspravno na dvije noge. Govor je imao snažan učinak na razvoj mozga i i slobodno možemo reći da je govor stvorio mozak.

Jednostavno rečeno, moždane komore su smještene tu gdje jesu zbog opisanih evolucijskih procesa koji su pak povezani s prilagodbom organizama na okolišne uvjete. Da ovaj postojeći smještaj mozga nije pogodan ne bi se niti tu nalazio nego negdje drugdje na ili u tijelu.

Literatura:

• KEROS P., PEĆINA M., IVANČIĆ-KOŠUTA M. (1999) Temelji anatomije čovjeka (Ur. - ), Naprijed: 134.
• VRTAR B., BALABANIĆ J., MEŠTROV M. (1997) Genetika,evolucija,ekologija (Ur. MATEKALO-DRAGANOVIĆ J.), Školska knjiga: 152.-160.

Valentina Abramović
Student 4. godine, smjer: profesor biologije i kemije
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb