Odgovori na postavljena pitanja - Biologija

Na Zemlji postoji velik broj ekosustava koji se prožimaju i međusobno utječu jedni na druge. Svi ekosustavi zajedno čine BIOSFERU tj. područje u kojem se odvija život. Biosfera obuhvaća donji dio atmosfere, čitavu hidrosferu i površinski sloj litosfere (Slika 1).

Slika 1. Dijelovi biosfere s jednostavnim prikazom građe Zemlje

Vanjska kora planete Zemlje, koja se sastoji od različitih stijena, naziva se kamena kora ili LITOSFERA (Slika 2).

Slika 2. Detaljniji prikaz građe Zemlje

Litosfera je manje-više tvrda i kompaktna, siromašna zrakom, odnosno plinovima i vrlo malog kapaciteta za vodu. U kemijskom pogledu litosfera nije homogena. Postoji više podjela točnog kemijskog sastava Zemljine kore, ali su odstupanja vrlo mala. Jedna od njih, prema Washingtonu i Clarcu kaže da 8 kemijskih elemenata izgrađuje 98% mase litosfere, dok u izgradnji preostalih 2% učestvuje 84 elementa. Među spomenutih 8 elemenata u najvećem postotku je zastupljen kisik (46,46%), zatim silicij (27,61%) te aluminij, željezo, kalcij, magnezij, natrij i kalij.

Kada govorimo o litosferi pri tom nezaobilazno mislimo i na samo tlo, jer govoreći o površini Zemlje, rijetko tko kaže da "hoda po litosferi", jer je litosfera dosta opširniji pojam od samoga tla. Tlo formira tanki sloj ili zonu-PEDOSFERU na površini Zemlje sastavljenu od anorganskih i organskih čestica koje pokrivaju površinski sloj - litosferu. Nastalo je iz matične stijene kao rezultat fizikalno-kemijskih procesa erozije pod utjecajem atmosferskih, topografskih i bioloških agensa u dugom vremenskom periodu. Tlo sadrži hranjive tvari i vodu i pogodna je sredina za život flore i faune. Kao zona filtracije utječe na kemizam površinskih i podzemnih voda. Tlo nije nimalo jednostavan sustav pa se stoga razvila posebna znanost o tlu-PEDOLOGIJA.

PEDOSFERA je integrator atmosfere, litosfere, hidrosfere i biosfere, zato život na Zemlji ovisi o tlu kao:

• izvoru hrane i sirovina
• zoni kretanja pitke vode
• sredini za gradnju

Poremećaji u ekosustavu tla dovode do:

• ogoljavanja tla
• isušivanja, ispiranja i deflacije tla
• zamočvarenja tla
• povećanje pH tla
• povećanja saliniteta tla
• smanjenja fertiliteta tla

Slika 3. Udio pojedinih skupina faune tla po kvadratnom metru i do dubine 30 cm

U procesu formiranja i održavanja svojstva tla važnu ulogu imaju njegovi brojni stanovnici (Slika 3). Živi organizmi u tlu sudjeluju u unošenju i razlaganju organskih tvari, u miješanju slojeva tla, sprečavanju erozije te povećanju propusnosti i prozračnosti tla.

Brojnim zahvatima čovjek stalno ugrožava i zagađuje tlo raznim otpadnim materijalima i otrovnim supstancama kao što su kemijska sredstva, pesticidi, vještačka gnojiva, nekontrolirana urbanizacija područja i dr. Krčenje šuma, pretjerana ispaša te loše gospodarenje ratarskim površinama dodatni su uzroci uništenja tla.

Intenzivno i ekstenzivno poljodjelstvo, koje se nametnulo kao nužnost radi prehranjivanja sve većega broja stanovnika na našem planetu, ima osim nedvojbeno korisnih i brojne štetne posljedice. Mnoga tla su osiromašena i nedostaju im pojedini bitni kemijski elementi (npr. kalij, fosfor, dušik) pa se taj nedostatak nadoknađuje stalnom gnojidbom. Dio mineralnih soli koje biljke ne iskoriste ostaje u tlu i ispire se tijekom kiša te tako odlazi u vodotokove, jezera i mora, što, pak, negativno djeluje na te ekosustave.

Razumna, kontrolirana i smanjena upotreba kemijskih sredstava i poduzimanje odgovarajućih mjera koje sprečavaju zagađenje voda i zraka znači, istovremeno, i smanjenje zagađenosti tla. Zagađena zemljišta postaju izvor daljeg zagađenja prirode te je neophodno da se zagađenje tla svede na najmanju moguću mjeru.

Literatura:

• Jelenić S., Kerovac M., Ternjej I., Mihaljević Z. (2003): Biologija 4-udžbenik biologije za četvrti razred gimnazije. Profil: 194-309

Linkovi:

• http://www.biol.pmf.hr/e-skola/odgovori/odgovor263.htm
• http://beuz.sbnet.hr/clanak1052-0-0047.htm
• http://csmres.jmu.edu/geollab/Fichter/PlateTect/lithosphere.html

Vesna Cerovac
Student 4. godine, smjer: profesor biologije i kemije
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb