bio-logo.gif - 18,90 K Odgovori na postavljena pitanja - Biologija

 

401. Ako mi možete reći nešto o maslačku i o njegovoj transformaciji iz žutog u pahuljasti oblik.

 

Maslačak je jedna svima poznata biljka koja se udomaćila u vrtovima i parkovima, a često je viđamo kako raste uz rubove prometnica bez gotovo imalo tla. Treba napomenuti da u ovome rodu (Taraxacum) nalazimo velik broj vrsta koje se teško razlikuju, ali najčešći i najprepoznatljiviji je ljekoviti maslačak (Taraxacum officinale Weber).

Rod pripada porodici glavočika jezičnjača u kojoj nalazimo biljke glavičastih cvatova sastavljenih od mnoštva malih jezičastih cvjetova (slika 1.).

Slika 1. Glavičasti žuti cvat sastoji se od mnoštva cvjetića čijih je 5 latica sraslo u 'jezičac' koji završava s 5 'zubaca'

Na pojedinom cvijetu mogu se uočiti glavni dijelovi (slika 2.): vjenčić u obliku jezičca nastao je spajanjem 5 latica (na vrhu vjenčića dobro se vidi 5 zubaca - završetka latica); čaška (inače je čine lapovi) modificirana je u niz dugih bijelih dlaka, tzv. papus; prašnici su djelomično srasli u cijev kroz koju se provlači vrat tučka. Tučak završava dvokrpastom njuškom, a u dnu čitavog cvijeta nalazi se podrasla plodnica koja će se nakon oplodnje pretvoriti u plod - rošku (slika 3.).

Vjenčić (latice), prašnici i tučak žute su boje pa se tako doima i čitav cvat. Iščupa li se koji cvijet iz glavice, boljim promatranjem na njemu se mogu uočiti srebrnkasto bijele dlake papusa (u biti su bezbojne, ali se zbog refleksije svjetlosnih zraka čine bijelima).

Slika 2. Pojedinačni cvijet sastoji se od plodnice, čaške (papusa), prašnika, tučka i vjeničića (latice)

Nakon oplodnje polako propadaju i suše se dijelovi cvijeta žute boje, a roška i papus rastu. Naposljetku 'bijelu kuglu' čini niz malih 'padobrana' koji se sastoje od pojedinačnog ploda (roška) i pripadajućeg papusa (preobražena čaška) (slika 3.)

Papus se sastoji od niza finih, tankih dlačica koje su iznimno lagane i imaju veliku površinu. To je prilagodba na širenje sjemenaka pomoću vjetra (anemohorija). Zahvaćene vjetrom, sjemenke mogu preći desetke kilometara pa se na taj način vrsta brzo širi i osvaja nova staništa.

Slika 3. Bijelu 'kuglu' čini mnoštvo papusa s pričvršćenim sjemenkama

 

Vanja Stamenković
stručni suradnik u Botaničkom vrtu
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb

 


Povratak na početnu stranicu biologije