bio-logo.gif - 18,90 K Odgovori na postavljena pitanja - Biologija

 

405. Zanimaju ma kvaščeve gljivice. Koja im je uloga kod vrenja, u prehrani...? Kako se razmnožavaju? Unaprijed hvala.

 

Carstvo: Fungi (gljive)
Odjel: Ascomycota
Razred: Hemiascomycetes
Red: Saccharomycetales
Porodica: Saccharomycetaceae

Najpoznatija vrsta kvašćevih gljivica je Saccharomyces cerevisiae, koja se od davnina koristi u pekarstvu i stvaranju alkohola, a u posljednje vrijeme i kao jedan od najintenzivnije proučavanih eukariotskih organizama u molekularnoj i staničnoj biologiji. Razmnožavaju se na nekoliko načina. Mogu stvarati spore spolno (askospore ili mejospore) i nespolno (konidije ili mitospore). Nakon mejoze askospore stvaraju nakupine, askuse, u kojima nastavljaju razvoj.

Slika 1. Askus sa sporama

Kada spore sazriju askus se raspukne i spore izlaze van. Nespolan način razmnožavanja odvija se pupanjem, i to na način da se na dijelu roditeljskog organizma stvori pup koji se kad sazrije jednostavno odvoji, nalik pupanju hidre. Pri tom načinu razmnožavanja nastaju genetički iste jedinke (klonovi).

Vrste iz roda Saccharomyces proizvode etanol i CO2 pa se one koriste u proizvodnji vina i piva te u pripremi kiselog tijesta. Kvasci mogu rasti u širokom rasponu pH-vrijednosti i u 18%-tnom etanolu.

Šećer služi kvascu i kao izvor energije za njegovo održavanje i za razvoj. Kvasac koristi energiju iz šećera putem respiracije uz prisutvo kisika i fermantacije u anaerobnim uvijetima.

DISANJE: C6H12O6 6 CO2 + 6 H20 + energija

FERMENTACIJA: C6H12O6 2 C2H5OH + CO2 + energija

Energija koja se oslobađa vrenjem je mnogo manja od energije koja se oslobodi disanjem.

Sav pekarski, pivski i vinski kvasac i kvasac koji sudjeluje u proizvodnji šampanjca jest Saccharomyces cerevisiae. Oni dolaze u zrncima kefira, a mogu se izolirati iz velikog raspona namirnica poput suhih kobasica, salama i velikog broja voćnih plodova.

Literatura:

Linkovi:

 

Luka Bočkor
Student 3. godine, smjer: profesor biologije i kemije
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb

 


Povratak na početnu stranicu biologije