Odgovori na postavljena pitanja - Biologija

Iako se o tvome pitanju može puno toga reći pokušao sam ti u što kraćim crtama i na što jednostavniji način odgovoriti uz nadu da ćeš odgovorom biti zadovoljna.

Kretanje u vodi
RIBE-Pisces

Voda je kao i zrak medij koji pruža otpor. Zbog toga su organizmi koji žive u vodenoj sredini razvili hidrodinamični (vretenasti) oblik tijela. Ribe su potpuno usavršile kretanje u vodi. Razvojem plivaćeg mjehura oslobođene su tendencije tonjenja prema dnu te se u određenoj dubini mogu održati ili penjati i spuštati vrlo slabim pokretima peraja. Kontrakcijama tijela i uporabom peraja ribe osiguravaju veliku mobilnost. Naravno, kako postoji velik broj vrsta, tako postoji i velik broj specifičnih prilagodbi karakterističnim biotopima. Kod većine pavih specijalizranih koštunjača prsne peraje su visoko na tijelu i koriste se kao kočnice. Položaj peraja je vertikalan i one proizvode jake potisne sile i slabu uzlaznu silu. Kretanje riba prema gore sprečavaju anteriorno položene ventralne peraje. Ventralne peraje još omogućuju spuštanje prednjeg dijela tijela prema dolje te lateralno naginjanje u slučaju da se riba koristi samo jednom perajom (Slika 1 i 2).

Posebne prilagodbe za plivanje:

1. vrlo oštre miosepte
2. crveni mišići koji proizvode toplinu
3. arterije i vene organizirane u tzv. čudesne mrežice

Slika 1. Unutrašnja građa riba

Slika 2. Vanjska građa riba

Kretnje u zraku
PTICE-Aves

Tijelo ptica u potpunosti je prilagođeno letu, sve prilagodbe osiguravaju da tijelo postane što lakše: prednji udovi preobraženi su u krila, imaju perje na tijelu koje se na krilima i repu razvilo u letno perje, pneumatičnei spužvaste kosti su povezane s dišnim organima, a posjeduju i zračne mjehure. Nadalje, razvijena je prsna kost s istaknutim grebenom na koji se veže snažno letno mišićje. Let zahtijeva veliku, brzo dostupnu količinu energije, te zato ptice imaju brz metabolizam, visoku tjelesnu temperaturu i brzo kucanje srca. Zbog leta nisu mogle postati velike, ali su veoma brojne.

1. početak spuštanja krila-krila su maksimalno ispružena prema gore
2. sredina spuštanja krila-vidi se savijanje zgloba, potisak naprijed
3. pri kraju spuštanja krila-brzina i kut prema tijelu opadaju
4. početak dizanja krila-stiskanje i retrakcija vršnih krilnih pera
5. sredina dizanja krila-primarna letna pera sasvim straga, savijen zglob, potisak naprijed
6. kraj dizanja krila-primarna letna pera još stisnuta

Slika 3. Faze leta

Krila u ptica su potpuno anatomski i funkcionalno prilagođena životu u zrku. Krilo je na gornjoj površini tako zakrivljeno da je tlak zraka na toj strani manji nego na donjoj strani pa tako nastaje uzgon za polijetanje (Slika 4). Takvu struju može proizvesti vjetar koji puše preko krila ili se ona proizvodi mahanjem krila.

Slika 4. Stvaranje struje za polijetanje

To se najlakše postiže simultanim trčanjem uz vjetar.

Različite vrste ptica posjeduju različite oblike krila, pa tako razlikujemo dugačka i tanka krila za jedrenje, brzinska krila, te krila za manevriranje.

Kretanje na kopnu

Veoma raznolik život na kopnu rezultirao je razvojem različitih tipova kretanja:

1. ambulatorno kretanje-hodanje
2. kursoridalno kretanje-trčanje
3. graviportalno kretanje-stupanje
4. saltatorijalno kretanje-skakanje
5. fosoridalno kretanje-kretanje pod zemljom
6. arborealno kretanje-penjanje
7. aerialno kretanje-let (šišmiši)
8. volanti kretanje-lebdenje (leteće vjeverice)
9. akvatičko kretnje-kitovi, morževi, vidre

SISAVCI-Mammalia

Kao što vjerojatno znaš šišmiši (red:Chiroptera) su jedini sisavci koji lete (Slika 5). Šišmiši imaju maleno, zbito tijelo obraslo kratkom, gustom dlakom. U koži i zatiljku imaju kožne žlijezde koje izlučuju neugodne mirise. Koža uški i letnica ima osjetne dlačice. Na kratkom vratu je krupna duguljasta glava s velikim i snažnim čeljustima. Aktivni su u sumrak i noću. Za let im služi kožna opna letnica (pataguim) koja je sastavljena od nekoliko dijelova. Razapeta je između produljenih peščajnih kostiju i produljenih članaka prstiju. Kod većine, letnica prelazi i na područje repa.

Letnica se dijeli na:

1. predletnica (propatagium), između glave, vrata i pednjih udova
2. krilna letnica (plagipatagium), najveći dio; između peščajnih kostiju i članaka prstiju.
3. repna letnica (uropatagium), spaja stražnje noge s repom.

Palac prednjih nogu koji ne sudjeluje u izgradnji letnice, završava s jakom pandžom koja pomaže kod puzanja i vješanja.

Slika 5. Građa šišmiša

Neki sisavci žive i ispod površine zemlje. Najbolji primjer je svima dobro poznata krtica. Krtica je oblikom tijela prilagođena za kretanje u zemlji. Ima kratko, zdepasto tijelo. Tijelo je obraslo gustom dlakom, a udovi u se razvili u oblik sličan lopaticama zbog kopanja brojnih tunela u kojim obitava. Krtica ima veoma razvijen osjet njuha dok joj je vidni sustav reduciran (Slika 6).

Slika 6. Krtica

Postoje i brojni insekti koji obitavaju ispod zemljine površine. Veoma poznat je rovac koji ima karakteristično, izduženo valjkasto tijelo s veoma snažnim prsnim dijelom i snažnim prednjim parom nogu funkcionalno prilagođenim za kopanje. Sam hitinski egzoskelet je jače hitiniziran što je također prilagodba na život u zemlji.

Slika 7. Rovac

Literatura:

• Pough H.F. (2002): VERTEBRATE LIFE
• Matoničkin I., Habdija I., Primc-Habdija B. (1999): BESKRALJEŠNJACI. Školska knjiga Zagreb

Linkovi:

• www.nhm.org/birds/guide/pg018.html
• floridafisheries.com/Fishes/anatomy.html
• www.coolcreaturez.coolfreepages.com/batz.html
• http://www.world-of-animals.de/tierlexikon/tierart_Spitzmaeuse.html
• cedarcreek.umn.edu/insects/album/011011002ap.html

Luka Grubišić
Student 4. godine, smjer: profesor biologije
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb