Odgovori na postavljena pitanja - Biologija

Ne znam točno na što si mislila, na koje bube, jer bube kao vrsta ne postoje.

Taj se izraz koristi za razne paučnjake i kukce koje često nalazimo u kućama iako to nije njihovo primarno stanište. Svi su oni došli iz prirodnog staništa koja su u blizini ljudskih naselja i privukli su ih različiti uvjeti i hrana koju mogu naći u našoj kući.

Mislim da se u različitim kućama gdje su različiti uvjeti npr. vlaga, pristup hrani, temperatura, neodržavanje prostora, kućni ljubimci... mogu naći različite vrste paučnjaka i kukaca.

Potražila sam i izdvojila one vrste za koje osobno smatram da su često prisutne u našim domovima, ili da se češće pojavljuju bar u jednom dijelu godine.

To su npr. žohari, mravi, grinje, muhe, uši, pauci... Mislim da ih ima puno više, a da i nismo svjesni da su tu negdje oko nas. Navela sam ih po razredima i redovima kojima pripadaju, sistematski. Nadam se da će ti dobro poslužiti da si izabereš one vrste koje ti smatraš kućnim bubama.

koljeno: ARTHROPODA - člankonošci
potkoljeno: CHELICERATA - klještari
razred: ARACHNIDA - paučnjaci
red: ARANEAE - pauci

Brojem vrsta to je najveći dio paučnjaka. Većinom su dugački oko 0,5 cm, a ima mnogo manjih, i većih. Prednje i stražnje tijelo odijeljeno je duboko urezanom sponom, koja odgovara prvom kolutiću stražnjeg tijela što im omogućuje veću pokretljivost stražnjeg dijela tijela prilikom predenja. Pauci se posebno odlikuju predljivim žlijezdama iz kojih izlazi predivo za izgradnju različitih mreža i zapredaka. One su različita oblika i građe i zapremaju velik dio trbušne strane stražnjeg tijela. Žlijezde izlučuju posebne ljepljive niti (paučina) koje raspoređuju stopalnim češljićem na zadnjem paru nogu. Te niti su vrlo čvrste i otporne. Pauci koji su se nastanili na grmlju i drveću usavršili su vještinu predenja velikih mreža za lov kukaca. Najjednostavnije takve mreže nepravilna su oblika s nitima razapetima na sve strane. Bolje su ispletene vodoravne gušće mreže kakve ispredu kućni pauci. U svojoj rasprostranjenosti pauci su najviše ovisni o temperaturi, pa se većinom zadržavaju u toplijim krajevima. U kuće se naselila vrsta Tegenaria derhami, kućni pauk, koja prede mreže u uglovima prostorija, a u stražnjem kutu mreže ima cjevasti stan u kojem sakrivena čeka plijen.

	Slika 1. Pauci

red: ACARINA (=ACARI) - grinje

To su malene, često i mikroskopske sitne životinje koje žive na različite načine, neke su i nametnici. Zbog malena tijela nestalo je kolutićavosti, pa je predenje i stražnje tijelo sraslo.

Slika 2. Grinja

potkoljeno: TRACHEATA - uzdušnjaci
razred: MYRIAPODA - stonoge

To su razmjerno jednostavno građeni uzdušnjaci s homonomnom kolutićavošću (kolutićavost vidljiva na unutrašnjoj i vanjskoj građi). Na povećanom broju kolutića imaju jedan ili sekundarno dva para nogu, po čemu su dobili ime. Nastanjuju vlažna područja.

Slika 3. Stonoga

razred: INSECTA (HEXAPODA) - kukci
nadred: BLATTOPTEROIDA (BLATTOPTERIMORPHIA) - žoharokrilaši
red: DYCTIOPTERA - žoharaši

To su srednje veliki do veliki kukci, obično spljoštena tijela. Imaju duga ticala, jake noge za hodanje i snažne usne organe za grizenje. Prednja krila su obično čvršće hitinizirana, a stražnja su proširena velikom analnom lepezom. Neki su i bez krila. Budući da se hrane otpacima, na nogama lako prenose različite čahure praživotinja i bakterije (salmonele). U žoharaše spadaj u žohari i bogomoljke.

Blatta orientalis, crni žohar, mužjak ima velika krila, ženka samo neznatne ostatke. Vrlo je proždrljiva. Kad ne nađe namirnice, grize papir, kožu i odjeću pa načini veliku štetu.

Slika 4. Žohari

nadred: COLEOPTEROIDA - tvrdokrilaši
red: COLEOPTERA - kornjaši

To su sićušni do vrlo veliki kukcima kojima su prednja krila jako hitinizirana u tvrdo pokrilje (elitere) koje su vodoravno položene na zadak.

Tenebrio moletor, brašneni mlinar, poznat po svojim ličinkama (narod ih naziva brašnenim crvima), koje se nađu u brašnu, mekinjama i životinjskim ostacima. Ličinke se posebno uzgajaju za hranu pticama pjevica i životinjama u terariju.

nadred: MECOPTEROIDA - širomkrilaši
red: DIPTERA - dvokrilci
porodica: DROSPHILIDAE - rosnice

Žive kao ličinke u velikom broju svuda gdje previre voće, vino, ocat ili na kiselome škrobnom ljepilu. Lako se uzgajaju, brzo i brojno razmnožavaju, pa se uzgajaju za eksperimentalne svrhe, npr. Drosophila melanogaster, vinska mušica koja se koristi za proučavanje nasljeđivanja, filogenije, fiziologije, ponašanja i sl.

porodica: MUSCIDAE - muhe

To su srednje veliki do veliki dvokrilci. Muhe posjećuju cvjetove biljaka, trulež ili sišu krv. Musca domestica, kućna muha. sleti na svaku nečist, a zatim na hranu pa prenosi mnoge zarazne bolesti. Fannina nicularis, sobna muhica, neumorno oblijeće oko svjetiljaka u sobama i jako ih zagadi.

Slika 5. Različite vrste muha

porodica: CHALLIPHORIDAE - zujare

To su krupne muhe, obično metalnog sjaja, koje često zuje krilima. Njihove ličinke se hrane mesom.

nadred: HYMENOPTEROIDA - opnokrilaši
red: HYMENOPTERA - opnokrilci

To su mali do veliki kukci kojima tijelo nikada nije spljošteno.

porodica: FORMICIDAE - mravi

To su zadružni opnokrilci koji žive u velikim organiziranim zajednicama. Mravi grade stanove u trulim stablima, u zemlji ili prave humke od nanesenih tvari. Mravi ne spremaju hranu za zimu, već se zavuku u dublje dijelove gdje ukočeni prezime. U mravinjake unose hranu za sebe i za uzgajanje ličinka. Tako mravi u potrazi za hranom znaju zalutati u naše domove.

Slika 6. Mravi

Ako imamo kućne ljubimce, oni mogu imati razne nametnike kao npr. buhe.

nadred: SIPHONAPTEROIDA - buhokrilaši red: SIPHONAPTERA - buhe

To su mali nametnički kuci kojima je tijelo bočno spljošteno. Iz kože strše mnoge unatrag usmjerene četine. Buhe sišu krv pticama i sisavcima. Kao povremeni vanjski nametnici. hrane se truleži, plijesni, raznim otpadom i sl. Pulex irritans, obična buha, ženka nese jaja u pukotine poda, pilovinu, gdje se jaja dalje razvijaju.

Slika 7. Obična buha

Literatura:

• MATONIČKIN I., HABDIJA I., PRIMC-HABDIJA B. (1999) Beskralješnjaci - Biologija viših avertebrata, ŠK

Marina Horvatiček
Student 4. godine, smjer: profesor biologije
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb