Odgovori na postavljena pitanja - Biologija

Naziv simbioza dolazi od grčke riječi syn.-zajedno i bios- život. Simbioza se svrstava u kategoriju koalicijskih odnosa. Koalicijski odnosi pripadaju najsloženijim odnosima u biosferi. To su interspecijski odnosi, tj. odnosi između populacija pojedinih vrsta jedne biocenoze. Simbioza predstavlja dugotrajan, tijesan suživot dvaju ili više organizama, koji uključuje barem jedan eukariotski organizam. Najčešće se ovakvo poimanje pojma simbioze proširuje na definiciju po kojoj je to suživot od kojeg svi članovi simbioze imaju koristi. Takav oblik simbioze se preciznije naziva mutualizam od lat. mutuare-uzajmiti, posuditi. Mutualistička simbioza je česta i dobro proučena.

Zelena hidra i zelene alge

Najpoznatija je simbioza zelene hidre u čijem se tijelu nalaze zelene alge. Hidra se koristi ugljikohidratima i kisikom koje proizvode alge, dok alge iskorištavaju ugljik(IV)-oksid i dušikove spojeve koje proizvodi hidra.

Rak samac i moruzgva

Kao primjer za simbiozu između dva beskralješnjaka spominje se najčešće zajednički život morskog raka samca Pagurus pridaux i moruzgve Adamsia palliata. Da bi zaštitio svoj mekani zadak rak samac se zavuče u praznu kućicu puža te vrlo složenim pokretima svojih nogu na kućicu pričvrsti jednu ili više moruzgvi. Rak po kretanju dovodi moruzgvu u različite uvjete okoliša, ostacima svoje hrane pomaže joj u ishrani, a moruzgva pak svojim žarnicama štiti raka.

Termit i bičaši

Katkada odnos između beskralješnjaka prelazi u obligatnost. Na primjer, u crijevima termita živi jedna vrsta bičaša. Termiti se hrane drvetom iako nemaju sposobnost stvaranja celulaza koje bi mogle celulozu iz drveta u crijevu termita razgraditi do šećera. Zato simbiontski bičaši u crijevu izlučuju upravo takav ferment. Bez bičaša život termita bi bio nemoguć, a bičaši u crijevima termita nalaze povoljne uvjete i obilje hrane tako da izvan njih ne mogu preživjeti.

Mikoriza

Mikoriza predstavlja simbiozu između korijenja viših biljaka i gljiva. Pojavljuje se u više od 80% biljnih vrsta. Hife gljiva povećavaju apsorpciju hranjivih tvari iz tla i zato je mikoriza vrlo važna za biljke siromašnih tala, kao što su npr. pionirske vrste.

Lišajevi

Najrasprostranjeniji oblik simbioze čine lišajevi (Lichenes spp.). Do skora su oni tretirani kao posebni organizmi pa otuda i grana biologije koja ih proučava: lihenologija. Lišajevi su nastali kao simbioza jednostaničnih algi (zelenih ili modrozelenih) i gljiva tj. njihovih niti (hifa). Lišajeve najčešće grade niti gljive mješinarke. Alga fotosintezom stvara organske tvari, a gljiva štiti algu i opskrbljuje je vodom i mineralnim tvarima. Danas znamo da oko 40 000 različitih vrsta gljiva živi isključivo u simbiontskoj zajednici sa zelenim algama i da na drugi način ne mogu ostvariti svoje životne funkcije. Ovo je vrhunska razina simbioze jer nastaju novi organizmi u pogledu morfologije, fiziologije i ekoloških osobina. Do danas je u literaturi opisano oko 8 000 ovih organizama.

Slika 1. Lišaj

Literatura:

• MATONIČKIN I.(1998) Beskralješnjaci- Biologija nižih avertebrata (Ur. MATEKALO DRAGANOVIĆ J.). Školska knjiga: 36-37.

Linkovi:

• www.nkg-zagreb.hr/aktivnosti/ekologija/raksamacimoruzgva.htm
• www.zvrk.co.yu/Mskola/biologija/gljive_smbiont/
• www.cvijet.hr/zasticene-biljke.htm

Anica Škarica
Student 4. godine, smjer: profesor biologije
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb