Odgovori na postavljena pitanja - Biologija

Carstvo: životinje (Animalia)
Koljeno: člankonošci (Arthropoda)
Razred: kukci (Insecta)
Red: kornjaši (Coleoptera)
Porodica: kozaci (Dytiscidae)
Rod: kozak (Dytiscus)
Vrsta: obrubljeni kozak (Dytiscus marginalis)

Red Coleoptera (kornjaši) obuhvaća sićušne do vrlo velike kukce kojima su prednja krila jako hitinizirana u tvrdo pokrilje, elitre, koje su vodoravno položene na zadak. Pokrilje je veličinom i oblikom usklađeno sa zatkom, te ga zaštićuje s gornje strane. Opnasta stražnja krila su pri mirovanju uzduž i poprijeko presložena ispod pokrilja. U pokrilju kornjaša nema pravih rebara, a pri mirovanju sastaju se u sredini njegovi unutrašnji ravni rubovi. Kod kornjaša kojima su stražnja krila nestala ti rubovi srastu.

Slobodna glava kornjaša utisnuta je u prvi prsni kolutić. Usni organi su obično za grizenje. Sastavljene oči su im dobro razvijene. Prednji prsni kolutić je velik i čini jaki nadvratnjak za koji se straga drži trokutasti štitić.

Noge im obično služe za hodanje, ali su prema prema različitim prilagodbama preobražene za kopanje, skakanje, veslanje.

Zadak se drži prsiju čitavom širinom, a s leđne je strane redovito mekan jer ga zaštićuje pokrilje. Posljednji kolutići zatka obično su manji i uvučeni u prednje. Kornjaši nemaju začanih privjesaka.

Imaju samo 4 - 6 Malpigijevih cjevčica.

Većinom su kopnene životinje, ali neki žive i u vodi, kao što je slučaj i kod ovog našeg kornjaša, tj. obrubljenog kozaka (Dytiscus marginalis).

Obrubljeni kozak spada u skupinu grabežljivih kornjaša. Oni obično imaju jednostavna četinasta ticala i samo 4 Malpigijeve cjevčice.

Rebra u krilima su složenije raspoređena. Prvi, drugi i treći sternit su srasli. Malonoge ličinke su obično vitke. Djelomično su kopnene, a djelomično vodene životinje.

Obrubljeni kozak je vodeni kukac. Čest je u stajaćim vodama. Živi u vodi i kao odrasli i kao ličinka, ali ima otvorene uzdušnice, pa mora izlaziti na površinu vode radi uzimanja svježeg zraka. Kozak uvlači zrak krajem zatka pod pokrilje. Radi disanja diže se na površinu vode svakih 8 minuta.

Tijelo obrubljenog kozaka je duguljasto, odozgo tamnosmeđe do crno, a na vratnom štitiću i pokrilju ima žuti obrub; donja strana tijela je, također, žuta. Na kukovima stražnjih nogu su tupasti privjesci.

Ženka na površini pokrilja ima duboke brazde, dok je pokrilje mužjaka glatko. Duljina tijela je 27-35 mm.

Stražnje noge su im čvrste, malo spljoštene i dlakave i služe za veslanje. Mužjak ima na prednjim nogama proširene prve članke stopala u široku prianjaljku, što mu služi za prihvaćanje ženke prilikom parenja.

Ličinke kozaka su smeđe boje, s velikom glavom. Žive slobodno u vodi, između biljaka. Imaju zatvorena usta, ali su im velike gornje čeljusti šuplje, pa njima isisavaju plijen, a prije toga štrcaju probavne sokove u plijen. Duljina tijela ličinke iznosi do 60 mm. Zakukulje se u šupljini koju same izgrade u zemlji na obali.

Slika 1. Ličinka obrubljenog kozaka

Ženka leglicom utiskuje jaja u tkivo vodenog bilja, a ličinke se razviju iz jaja nakon nekoliko tjedana.

Životni prostor: živi u manjim barama i jarcima, koji su bogati vodenim biljem. Može brzo plivati i roniti. Ako su uvjeti života nepovoljni, uvečer i noću traži povoljnije stanište, kada leti.

Izdržljiv je letač. U jesen se sklanja u mulj i tu prezimljuje. Može doživjeti i 5 godina. Ovu vrstu možemo pronaći u Evropi, sjevernoj Aziji i Sjevernoj Americi.

Prehrana: i odrasli oblici i ličinke su veliki grabežljivci. Jedu gotovo sve vodene životinje, uključujući i ribe. Aktivno traže hranu.

Slika 2. Obrubljeni kozak. Odrasli oblik	Slika 3. Ženka obrubljenog kozaka. Vide se brazde na pokrilju.

Slika 4. Obrubljeni kozak. Pogled sprijeda.	Slika 5. Obrubljeni kozak. Pogled s donje strane.

Literatura:

• MATONIČKIN I., HABDIJA I., PRIMC-HABDIJA B. (1999) Beskralješnjaci - Biologija viših avertebrata, Školska knjiga, Zageb, 398 i 408
• MICROSOFT ENCARTA ENCYCLOPEDIA 2000, Editor-in-Chief: Gary Alt

Sanda Banović
Student 4. godine, smjer: profesor biologije i kemije
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb