bio-logo.gif - 18,90 K Odgovori na postavljena pitanja - Biologija

 

444. Želim napraviti morski akvarij s Jadranskim ribama i životinjama. Koji mi uređaji trebaju i kako ih postaviti; koje morske biljke iz Jadrana mogu u takav akvarij? Također želim znati trebali se akvarij spojiti s morem pomoću pumpe i kako može funkcionirati bez toga. Ako imam muljasti pijesak u akvariju, što ću s njim kad budem čistio akvarij i kada moram čistiti akvarij? Molim vaše savjete i internet adrese gdje mogu naći detalje o toj temi. Pokušajte uz pratnju što više slika. Pitanja mi se čine dosta teškima, ali molio bih vas odgovore.

 

Zanimanje za morske akvarije potječe od davnih vremena. Danas je to prava mala industrija koja svakog dana razvija sve bolju i bolju opremu za opremanje akvarija. Ipak, s razvojem tehnika opremanja, uvijek ćemo imati više pitanja za postaviti nego što je raspoloživih odgovora. Briga za morski akvarij puno je veća nego za slatkovodne akvarije. Svatko tko želi imati takav akvarij mora se brinuti za sav živi svijet koji se unutra nalazi. Kako bi se mogli pravilno brinuti za akvarij moramo se prije samog postavljanja dobro informirati o načinu i uvjetima održavanja.

Početak priprema ne razlikuje se od priprema za slatkovodni akvarij. Veličina akvarija ovisi o vašim željama, ali i o dubini vašeg džepa (to je naime najskuplji dio vaše buduće opreme). Dobro bi bilo barem da ima barem 100 l, ali što je veći to je vjerojatnije da će se uspostaviti ravnoteža i da će funkcionirati bez neprestanog obnavljanja vode i stanovnika. Međutim, zašto kupovati gotove akvarije kada ga možemo sami složiti od malo debljeg stakla (5-7 mm) i silikonskog kita. Time će prvi korak u postavljanju akvrija biti gotov.

Sljedeća nezaobilazna stvar je naravno svjetlo. Originalne akvarijske lampe su također skupe pa i ovdje možemo pribjeći improvizaciji. Filteri za pročišćavanje morske vode kao i prozračivači kojima obogaćujemo vodu kisikom mogu se kupiti u svakom dućanu s kućnim ljubimcima. Najbolji izbor filtera je vanjski filter, a njegova idealna veličina je 1 volumena akvarija. Također se preporučuje uz vanjski postaviti i tzv. podni filter u kojem se razvijaju nitrifikacijske bakterije koje pretvarajući nitrite u nitrate pridonose stabilnosti akvarija. Cirkulacija vode može se pojačati dodavanjem unutrašnjeg filtera, po mogućnosti onog koji u mlaz vode miješa zrak. Često takvi filteri imaju na sebi dio s aktivnim ugljenom. On će apsorbcijom ukloniti nepoželjne organske molekule (zapravo produkte metabolizma životinja u akvariju). Podloga u akvariju je prepuštena mašti. Možemo kombinirati pijesak s kamenjem u pozadini i morske alge. Morska voda može biti mali problem. Za one koji žive na moru, morsku vodu mogu mijenjati redovito svaka 2-3 mjeseca. Ipak, i za one koji ne žive na moru bilo bi dobro da barem prvo punjenje akvarija bude s morskom vodom. Kasnije možemo sami napraviti morsku vodu pomoću destilirane vode i posebno odabranih i odvaganih kemijskih spojeva. Sastav je sljedeći:

NaCl...............28,1 g/L (gram po litri)
MgSO4..........3,5 g/L
MgCl2............2,5 g/L
CaCl2............1,2 g/L
KCl.................0,8 g/L
NaHCO3........0,3 g/L

Nakon što se odvažu soli, potrebno ih je otopiti u destiliranoj vodi. Treba znati da su ovo odvage za jednu litru umjetne morske vode. Vrlo je važno mjeriti salinitet morske vode u akvariju. To je ukupna količina soli otopljena u našem akvariju. Kako je prosječan salinitet Jadranskog mora 36 ‰, takav salinitet bi morao biti i u našem akvariju. Kako se isparavanjem vode povećava salinitet u akvariju, možemo ga sniziti jednostavnim dodavanjem destilirane vode. Bilo bi dobro kada bi mogli jednom tjedno izmjeriti salinitet te ga po potrebi ispravljati. Ali to je malo veći problem, jer je za to potrebna oprema (razni refraktometri, konduktometri i sl.). Temperatura u akvariju ne smije biti veća od 25°C (ne stavljajte akvarije na radijator), a za naše Jadranske vrste optimalna temperatura je između 15°C i 23°C.

Potom dolazi najzanimljiviji dio - biranje životinja koje ćemo staviti u akvarij. Prve životinje koje su ljudi počeli držati u morskim akvarijima, bile su moruzgve. Svakom akvaristu-amateru poznato je kako moruzgve, u usporedbi s ostalim beskralješnjacima, dugo žive. Naravno, ne smijemo zaboraviti ljepotu njihovih oblika i boja. Crvena moruzgva i smeđa vlasulja brzo će se prilagoditi uvjetima u akvariju. Od bodljikaša, česte akvarijske vrste su ježinci. Ostale vrste životinja koje dobro podnose akvarijske uvjete su rakovi (kozice, rak samac i sl.), puževi (sve priobalne vrste) i ribe. Od riba možemo staviti glavoče, babice, vučića i ostale vrste manjih riba kako ne bi stvarale gužvu. Uvijek će se naći netko zainteresiran za tropske vrste. I one su poput naših Jadranskih vrsta, živih boja i raznoraznih oblika te ih je lijepo vidjeti u akvariju. Međutim, tropske vrste, pogotovo ribe, su prilično skupe, a i zahtijevaju posebne uvjete.

I na kraju, nešto o prehrani vrsta u akvariju. Algama je dovoljna svjetlost (postoje posebne akvarijske žarulje koje oponašaju sunčevu svjetlost) i mineralne tvari kojih je uvijek dovoljno u morskoj vodi. Životinje se hrane algama ili su mesojedi, pa ih je potrebno dodatno hraniti. Osim umjetne akvarijske hrane možemo ih hraniti sitno narezanom sardelom ili sličnom ribom.

Evo, to je ukratko sve za početak. Ostatak znanja o morskom akvariju nauči se iskustvom.

 

Dr. sc. Petar Kružić
asistent na Zoologijskom zavodu
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb

 


Povratak na početnu stranicu biologije