bio-logo.gif - 18,90 K Odgovori na postavljena pitanja - Biologija

 

447. Pišem referat o člankonošcima, točnije - o paucima. Zanima me čime se hrane, koliko dugo mogu poživjeti, neke vrste (tarantula, ptičar, "kućni pauk", crna udovica...) te neka njihova osnovna obilježja osim toga da imaju 8 nogu. Na Internetu sam našla dosta toga, ali nepotpunog. Hvala!

 

Do danas je opisano oko 35 000 različitih vrsta koje su raspoređene u devet redova. Najveći pauci su pauci ptičari (10 cm). Od štipavaca se po veličini izdvaja Pandinus imperator (18 cm), a po otrovnosti Androctonus australis (10 cm) koji živi u pustinjama na sjeveru Afrike. Od naših paukova najčešći je pauk križar, Araneus diadematus. U šumama žive pauci vučjaci i oni ne predu mreže, nego plijen love u trku poput vukova. Najopasniji pauk u našim krajevima je crna udovica, Latrodectus mactans, a otrovna je samo ženka.

koljeno: ARTHROPODA - člankonošci
potkoljeno: CHELICERATA - klještari
razred: ARACHNIDA - paučnjaci
red: ARANEAE - pauci

Najveći broj paučnjaka pripada redu Aranea. Prednje tijelo (8 kolutića) i stražnje tijelo (12 kolutića) odijeljeno je duboko urezanom sponom koja odgovara prvom kolutiću stražnjeg tijela što im omogućuje veću pokretljivost stražnjeg dijela tijela prilikom predenja. Na 1. i 2. kolutiću prednjeg tijela nema tjelesnih privjesaka. Na 3. se nalaze kliješta, a na 4. par čeljusnih nožica. Na 5., 6., 7. i 8. kolutiću nalazi se četiri para člankovitih nogu za hodanje. Tjelesni privjesci na stražnjem tijelu preobraženi su u predljive bradavice iz kojih izlazi predivo za izgradnju različitih mreža i zapredaka. One su različita oblika i građe i zapremaju velik dio trbušne strane stražnjeg tijela. Žlijezde izlučuju posebne ljepljive niti (paučina) koje raspoređuju stopalnim češljićem na zadnjem paru nogu. Te niti su vrlo čvrste i otporne. Pauci koji su se nastanili na grmlju i drveću usavršili su vještinu predenja velikih mreža za lov kukaca. Najjednostavnije takve mreže nepravilna su oblika s nitima razapetima na sve strane. Bolje su ispletene vodoravne gušće mreže kakve ispredu kućni pauci.

Živčani sustav ima načelno ljestvičav raspored. Površina tijela paučnjaka pokrivena je mnogim osjetnim dlakama. S gornje strane na prosomi nalaze se jednostavne oči - ocele. Retina je sastavljena od više osjetnih vidnih stanica koje su čaškasto raspoređene i pokrivene jednom lećom, a one mogu biti direktne ili indirektne. Kao i u svih člankonožaca, probavilo je trodijelno sastavljeno od ektodermalnog prednjeg, endodermalnog srednjeg i ektodermalnog stražnjeg dijela.

Budući da nemaju usnih organa za usitnjavanje hrane, ždrijelo je preobraženo u mišićavu sisaljku kojom isisavaju unutrašnji sadržaj svoga plijena, a u koji prethodno izluče sadržaj želuca s enzimima. Paučnjaci dišu cjevastim ili lepezastim uzdušnicama, a u sitnijih oblika kisik iz atmosfere difundira kroz kutikulu i epidermu u tjelesnu tekućinu. Središte otvorenog optjecajnog sustava je cjevasto srce smješteno u perikardu na leđnoj strani stražnjeg tijela.

Paučnjaci su razdvojena spola.

U svojoj rasprostranjenosti pauci su najviše ovisni o temperaturi pa se većinom zadržavaju u toplijim krajevima. U kuće se naselila vrsta Tegenaria derhami (Slika 1), kućni pauk koja prede mreže u uglovima prostorija, a u stražnjem kutu mreže ima cjevasti stan u kojem sakrivena čeka plijen.

Vrsta Tegenaria derhami #1 Vrsta Tegenaria derhami #2

Najopasniji pauk u našim krajevima je crna udovica, Latrodectus mactans (Slika 2), a otrovna je samo ženka. Mužjak ove vrste ugiba ubrzo nakon parenja i otrovna ženka ga pojede, odatle narodno ime "crna udovica". Crna udovica je noćni, sramežljiv, povučen insekt koji rijetko napušta svoju mrežu s koje visi leđima okrenutim prema dolje. Budući da se hrani raznim insektima (stonoge, skakavci, gusjenice, komarci i drugi kukci), pomaže u održavanju ekološke ravnoteže (prirodna zaštita usjeva od štetočina, sprečavanje raznih bolesti koje prenose komarci i slično). Crna udovica po svojoj prirodi nije agresivan pauk, do ugriza dolazi kada nepažnjom čovjeka njegova ogoljela koža dođe u dodir s njom pa se ona instinktivno brani ugrizom i injiciranjem otrova. U zatočeništvu žive više godina, a u prirodi u pravilu jednu godinu.

Crna udovica

Izraz "pauk ptičar" je loš naziv koji se u Europi koristi za sve tarantule (Slika 3), dok se u SAD-u koristi za veće južnoameričke i istočnoazijske tarantule. Naziv "pauci ptičari" dobili su zbog slike koju je naslikala Sybille Merian, prirodoslovka koja je u 17. stoljeću putovala Surinamom i tamo vidjela pauka koji se hranio mrtvom pticom. Ta je slika kod europskih znanstvenika izazvala velik šok te je Merian bila gotovo izbačena iz tadašnjih znanstvenih krugova jer nitko nije mogao vjerovati da postoje takvi pauci. U prirodi su slučajevi da se pauk hrani pticama vrlo rijetki i predstavljaju izuzetke u hranidbenim navikama pauka. Osnovna prehrana pauka sastoji se od ulovljenog plijena koji uglavnom sačinjavaju različiti kukci (skakavci, crvi, gujavice, cvrčci, leptiri, žohari i sl.) no kada su u prilici savladat će svaki plijen koji je manji od njih, a nađe se na njihovom teritoriju (npr. male guštere, šišmiše, zmije, glodavce). Tarantule ne love u klasičnom smislu riječi već strpljivo čekaju na ulazu u svoje gnijezdo da pored njih prođe plijen. Kada im se dovoljno približi, velikom brzinom ga savladaju i u njega zariju svoje očnjake kojima ubrizgavaju otrov i probavne enzime. Mnogi pauci nakon što ulove plijen i onesposobe ga imaju običaj plesti na tlu mrežu (tzv. death waltz) iznad koje će jesti ili umotati isti plijen. Ova mreža služi kako bi dijelove hrane koji padaju pauci držali na hrpi i potom ih mogli jednostavno odstraniti iz gnijezda. U prosjeku ženke žive 20 - 30 godina, dok mužjaci, ovisno o vrsti, žive 10 - 12 godina.

Tarantula

Literatura:

Linkovi:

 

Darija Navoj
student 4. godine, smjer prof. biologije i kemije
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb

 


Povratak na početnu stranicu biologije