Odgovori na postavljena pitanja - Biologija

Nažalost, nisam uspijela pronaći odgovor na tvoje pitanje. Ali po onom što sam učila na fakultetu, a i opće je poznato da je mozak vrlo aktivno metaboličko tkivo. Čovjekov mozak troši 25 % cjelokupne količine kisika koja se dopremi u tijelo.

Kako troši značajne količine kisika i glukoze za svoj rad, mozak je dobro opskrbljen krvnim žilama. Ako nastupi poremećaj u krvotoku mozga (tromboza, embolija ili krvarenje), dio mozga ostaje bez dovoljno krvi, kisika i glukoze te propada, dolazi do poremećaja u funkciji mozga (moždana kap, meningitis, funkcionalni poremećaji uzrokovani poremećajima u fiziologiji središnjeg živčanog sustava - glavobolja, migrena, vrtoglavica, epilepsija i dr.).

Za bolesti kao što su neurastenija, malodušnost, depresija, tjeskoba, raznolike fobije i opsesije, shizofrenija itd., zna se da su posljedica duševnih i emotivnih problema, tj. različita stresna stanja tijekom pojedinih razdoblja života mogu u većoj ili manjoj mjeri djelovati na duševno zdravlje. Molekularni mehanimi koji leže u mehanizmu nastanka tih bolesti još uvijek su u velikoj mjeri nepoznati do u detalje i jako je teško povezivati eventualni nastanak tih bolesti s bilo kakvim okolišnim faktorima, pa tako i s nedostatkom kisika.

Da se vratimo na gore već rečeno, nedostatak kisika može imati imati višestruke učinke na moždani metabolizam i nikako nije dobar. Osobno smatram da, ako nedostatak kisika i sudjeluje u nastanku nekih psihičkih poremećaja (a takve izričite podatke nisam pronašla), onda bi njegova uloga bila prije u smislu okidača koji bi potaknuo neko stanje za koje već postoji "podloga" u genomu nego da je sama hipoksija uzrok poremećaju.

Svakako, područje neuroloških poremećaja se intenzivno istražuje i nisam u mogućnosti ponuditi vam precizniji odgovor od ovog.

Martina Katalin
student 4. godine, smjer prof. biologije i kemije
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb