Odgovori na postavljena pitanja - Biologija

Da biste napravili što kvalitetniji preparat stanica pokožice luka najprije ću Vam dati upute za njegovu izradu. Razrežite uzduž lukovicu luka (Allium cepa) na ploške debljine oko 1 cm. Razdvojite mesnate ljuske i na udubljenoj strani izrežite pokožicu (ne odvajajući je od ljuske) u pravokutnike veličine oko 0,3 x 0,5 cm. Komadiće ljuski zajedno sa zarezanom pokožicom stavite u tikvicu s vodom pa pomoću vakuum sisaljke isišite zrak. Ako nemate vakuum sisaljku dobro će poslužiti i injekcijska štrcaljka. Stavite u nju vodu do polovine njezina volumena, stavite tkivo, istisnite klipom sav zrak, zatim začepite otvor štrcaljke prstom te izvlačite klip i pustite da se ponovno sam vrati. Ponovite to više puta. Pincetom odvojite komadić pokožice i položite ga (ranjenom plohom prema gore) u kap vode na predmetnici. Pazite da se pokožica ne savije ili ne smota. Položite pokrovnicu tako da izbjegnete uklapanje mjehurića zraka.

Slika 1. Stanice pokožice luka

Promatrate li pokožicu luka, uočit ćete stanice koje su omeđene staničnim stjenkama. One daju stanicama oblik. Citoplazma je prozirna i nalazi se uz stanične stjenke u uskom sloju. To je tako zato što promatramo stanice koje su već starije (diferencirane), u kojima najveći dio stanice ispunja vakuola. U stanicama još raspoznajemo jezgre.

Usna šupljina pokrivena je epitelnim stanicama. One imaju ograničen vijek trajanja i neprestano se zamjenjuju novim stanicama. Preporučila bih mikroskopiranje stanica s unutarnje strane obraza jer je jednostavnija izrada preparata, a i imat ćete preparat s puno više epitelnih stanica koje ćete moći promatrati. Prije izrade preparata ruke dobro operite sapunom. Na čisto predmetno staklo stavite kap vode. Povucite jagodicom kažiprsta po sluznici s unutarnje strane obraza i prenesite oljuštene stanice u kap vode. Pažljivo pokrijte pokrovnicom i vaš preparat je spreman za promatranje.

Slika 2. Epitelne stanice usne šupljine čovjeka

Epitelne stanice usne šupljine nemaju staničnu stjenku ni vakuolu. U njima također možete uočiti stanične jezgre, mitohondrije, a pri jačem povećanju možete uočiti i sitne kuglice ili štapiće. To su bakterije kojih uvijek ima u usnoj šupljini. Ako stanice obojite orceinom ili acetokarminom (kapnite boju uz rub pokrovnice i filter-papirom sa suprotne strane izvlačite vodu, da biste ju zamijenili bojom) uočit ćete da se jezgra obojila intenzivnije crveno za razliku od citoplazme što je dokaz da u jezgri ima puno više proteina.

Literatura:

• KRSNIK-RASOL M. (1997) Od molekule do organizma (Ur. MATEKALO DRAGANOIĆ J.). Školska knjiga: 34-35
• MOORE R., CLARK W., STERN K. R. (1995) Botany (Ur. KEMP J.). Wm. C. Brown Publishers: 50

Diana Krtanjek
student 4. godine, smjer prof. biologije i kemije
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb